Administrativna podjela Kine
Appearance
Narodna Republika Kina je podjeljena na 34 administrativne jedinice. Pod suverenitetom države nalaze se dvadeset i dvije provincije, pet autonomnih oblasti, četiri državna gradska okruga i dva specijalna administrativna regiona. Tajvan je pod kontrolom nepriznate države Republike Kina, ali ga Narodna Republika Kina smatra svojom dvadeset i trećom provincijom.[1]
Dio Kine bez Tajvana i specijalnih administrativnih regiona se naziva Kontinentalna ili Kopnena Kina. Dio Kine bez ovih teritorija, kao i bez autonomnih oblasti se još naziva i Unutrašnja Kina.
Administrativne jedinice NR Kine
[uredi | uredi izvor]1
|
5 autonomnih oblasti u NR Kini, predstavljaju administrativno-teritorijalne jedinice najvišeg nivoa. Podjela NR Kine na provincije i autonomne oblasti je uvedena po uzoru na, tada susjedni, SSSR. Za razliku od provincija, u autonomnim oblastima značajan broj građana čini ne-Hansko stanovništvo. Ukupna površina autonomnih oblasti je 47,24% teritorije NR Kine. |
2
|
22 provincije u Kini su najčešći oblik administrativno-teritorijalnih jedinica najvišeg nivoa. Zajedno sa autonomnim oblastima i državnim gradskim okruzima, direktno su pod kontrolom centralne vlasti. |
3
|
4 gradska okruga su jedna vrsta opštinske vlasti u velikim gradovima NR Kine, koji su pod direktnom kontrolom centralne vlasti države i smatraju se posebnim jedinicama države. U suštini, to su enklave centralne vlasti u susjednim provincijama ili autonomnim oblastima. |
4
|
2 specijalna regiona su posebne administrativno-teritorijalne jedinice NR Kine koji imaju visok stepen autonomije. U suštini, ove jedinice su nezavisne u svim pitanjima izuzev odbrane i spoljne politike. Ovakav status trenutno imaju Makao i Hongkong.[2] |
5
|
1 provincija izvan kontrole NR Kine je sporna teritorija ostrva Tajvan sa okolnim ostrvima. |
Spisak administrativno-teritorijalnih jedinica NR Kine
[uredi | uredi izvor]№ | Simbol (u boji) |
Ime regiona/ provincije |
HASC | Administr. centar |
Površina km² |
Stanovnika (2010) |
Etnički sastav |
---|---|---|---|---|---|---|---|
Autonomne oblasti | |||||||
1 | 广西 | Guangsi | CN.GX | Naning | 235 001 | 46 026 629 | Han Kinezi-62% Džuani-32% Jao-3% |
2 | 宁夏 | Ningsja | CN.NX | Jinčuan | 52 188 | 6 301 350 | Han Kinezi-65% Huejci-34% |
3 | 新疆 | Sinkjang | CN.XJ | Urumči | 1 743 441 | 21 813 334 | Han Kinezi-41% Ujguri-45% Kazasi-7% |
4 | 西藏 | Tibet | CN.XZ | Lasa | 1 178 441 | 3 002 166 | Han Kinezi-6% Tibetanci-93% |
5 | 内蒙古 | Unutrašnja Mongolija | CN.NM | Hohot | 1 181 104 | 24 706 321 | Han Kinezi-79% Mongoli-18% Mandžuri-2% |
Provincije | |||||||
6 | 安徽 | Anhuej | CN.AH | Hefej | 140 455 | 59 500 510 | Han Kinezi-99% |
7 | 甘肃 | Gansu | CN.GS | Landžou | 459 233 | 25 575 254 | Han Kinezi-91% Huejci-5% Dungsjani-2% Tibetanci-2% |
8 | 广东 | Guangdung | CN.GD | Guangdžou | 178 341 | 104 303 132 | Han Kinezi-99% (jezička šarolikost) |
9 | 贵州 | Guejdžou | CN.GZ | Guejang | 174 976 | 34 746 468 | Han Kinezi-62% Mjao-12% Buji-8% Dungi-5% Tudžjajci-4% Iji-2% Gelaojci-2% Šujci-1% |
10 | 江西 | Đangsi | CN.JX | Nančang | 171 041 | 44 567 475 | Han Kinezi-99% |
11 | 江苏 | Đangsu | CN.JS | Nanking | 98 285 | 78 659 903 | Han Kinezi-99% |
12 | 吉林 | Đilin - Kirin | CN.JL | Čangčuen | 191 038 | 27 462 297 | Han Kinezi-99% Mandžuri-4% Korejci-4% |
13 | 云南 | Junan | CN.YN | Kuenming | 388 610 | 45 966 239 | Han Kinezi-67% Iji-11% Baji-4% Hani-4% Džuani-3% Dajci-3% Mjao-3% |
14 | 辽宁 | Ljaoning | CN.LN | Šenjang | 147 451 | 43 746 323 | Han Kinezi-84% Mandžuri-13% Mongoli-2% |
15 | 四川 | Sičuan | CN.SC | Čengdu | 491 146 | 80 418 200 | Han Kinezi-95% Ji-3% Tibetanci-1,5% Ćan-0,5% |
16 | 青海 | Ćinghaj | CN.QH | Sining | 720 459 | 5 626 722 | Han Kinezi-54% Tibetanci-21% Huejci-16% Mongori-2% |
17 | 福建 | Fuđen | CN.FJ | Fudžou | 122 919 | 36 894 216 | Han Kinezi-98% Šeji-1% |
18 | 海南 | Hajnan | CN.HA | Hajkou | 34 438 | 8 671 518 | Han Kinezi-82% Li-16% |
19 | 河北 | Hebej | CN.HB | Šiđadžuang | 187 240 | 71 854 202 | Han Kinezi-96% Mandžuri-3% |
20 | 黑龙江 | Hejlungđang | CN.HL | Harbin | 431 767 | 38 312 224 | Han Kinezi-95% Mandžuri-3% Korejci-1% |
21 | 河南 | Henan | CN.HE | Džengdžou | 166 310 | 94 023 567 | Han Kinezi-99% Huejci-1% |
22 | 湖北 | Hubej | CN.HU | Vuhan | 185 673 | 57 237 740 | Han Kinezi-95% Tucejani-4% |
23 | 湖南 | Hunan | CN.HN | Čangša | 211 231 | 65 683 722 | Han-90% Tudžjajci-4% Mjao-3% |
24 | 浙江 | Džeđang | CN.ZJ | Hangdžou | 106 078 | 54 426 891 | Han Kinezi-99% |
25 | 山东 | Šandung | CN.SD | Đinan | 156 219 | 95 793 065 | Han Kinezi-99% |
26 | 山西 | Šansi | CN.SX | Taijuan | 204 846 | 37 327 378 | Han Kinezi-100% |
27 | 陕西 | Šensi | CN.SA | Si'an | 149 708 | 35 712 111 | Han Kinezi-99% |
Državni gradski okruzi | |||||||
28 | 北京 | Peking | CN.BJ | Peking | 16 808 | 19 612 368 | Han Kinezi-96% Mandžuri-2% |
29 | 天津 | Tjencin | CN.TJ | Tjencin | 11 943 | 12 938 224 | Han Kinezi-97% Huejci-2% |
30 | 重庆 | Čungking | CN.CQ | Čungking | 82 403 | 28 846 170 | Han Kinezi-94% Tudžjajci-5% |
31 | 上海 | Šangaj | CN.SH | Šangaj | 6 500 | 23 019 148 | Han Kinezi-99% |
Specijalni administrativni regioni | |||||||
32 | Makao | MO | Makao | 27 | 541 200 | Han Kinezi-92% Filipinci-3% Evropljani-3%[Napomena 1] | |
33 | Hongkong | HK | Hongkong | 1 095 | 6 864 346 | Han Kinezi-95% Englezi-4% | |
Provincija izvan NR Kine | |||||||
34 | 台湾 | Tajvan | TW | Tajpej | 36 178 | 23 069 345 | Han Kinezi-98% Gaošani-2% |
- | Narodna Republika Kina | CN | Peking | 9.662.593 | 1.363.249.758 |
Napomena
[uredi | uredi izvor]- ^ Od Evropljana u Makaou, najbrojniji su Portugalci 1,5%, Englezi 1,5% i drugi.
Vidi još
[uredi | uredi izvor]- Kopnena Kina
- Unutrašnja Kina
- Autonomne oblasti NR Kine
- Provincije NR Kine
- Državni gradski okruzi NR Kine
- Specijalni administrativni regioni NR Kine
- Teritorijalni sporovi NR Kine
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ „Administrative divisions of China”. Arhivirano iz originala 23. 07. 2010. g. Pristupljeno 17. 04. 2014.
- ^ Article 12, Basic Law of Hong Kong and Article 12, Basic Law of Macau