Pređi na sadržaj

Aragon (reka)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Aragon
Opšte informacije
Dužina195 km
Vodotok
V. izvora2.050 m
UšćeEbro
Geografske karakteristike
Država/eŠpanija
PritokeArga, Aragón Subordán, Irati River, Veral River, Río Zidacos
Reka na Vikimedijinoj ostavi

Aragon (šp. Río Aragón) je reka u severnoj Španiji, jedna od glavnih pritoka Ebro. Dužine je 195 kilometara i doprinosi Ebru u proseku 1300 hm³ godišnje. Izvire u dolini Astun (šp. Valle de Astún) na nadmorskoj visini od 2050 m u španskoj pokrajini Ueska (autonomna zajednica Aragon). Po ovoj reci ime je dobila današnja autonomna zajednica Aragon.

Hidronimija

[uredi | uredi izvor]

Prema lingvisti Edelmiru Baskuasu naziv potiče od termina Ara-k-onem, izvedenog od indoevropskog korena er- teći, kretati se, sa hidronimskim značenjem.[1]

Druga moguća alternativa je da naziv potiče iz jezika sličnog sadašnjem baskijskom na kom „aran” znači dolina. Kao i na drugim jezicima, na baskijskom se naziv reke često poklapa sa imenom doline. Na primer, Arakuil je sklop Ara(n) (dolina) i kil (izduženo). Reka Arakuil konvergira sa Argom.[2] Reka Aragon (Aragoi na sadašnjem baskijskom) znači Ara(n) (dolina) i goi (visok). Goi i Goyen u starijem obliku su veoma česti u baskijskoj toponimiji. Na ovaj način dolina i reka Aragon se odnose na „visoku dolinu”. Drugi primer je izraz Arangoiti (gornji deo doline).

Geografija

[uredi | uredi izvor]
Reka Aragon prolazi kroz grad Milagro.

Aragon izvire u dolini Astun, gradu Haka, pokrajini Ueska, na 2050 metara nadmorske visine. Proteže se od severa ka jugu kroz dolinu Aragon ili Kanfrank dok ne stigne do Hake gde se njene vode menjaju u pravcu istok–zapad da bi krenule na zapad kroz Berdunski kanal i severni kraj pokrajine Saragosa do navarskih zemalja. Najviši vrh u basenu je Kolarada na 2886 metara. Na ovom području snežne padavine su obilne, uzrokujući značajne prolećne poplave. Drugo vreme poplava je jesen sa kišama koje su dostigle 2038 m³/s (22. oktobar 1913).

Među pritokama Aragona su reke Kandanču, Kanal Roja, Ihuez, Gas, Lubijer, Estarun, Aragon Subordan, Veral, Eska, Regal, Irati, Onsela, Zidakos i Arga.

Tok reke prekida akumulacija Iesa, na ulazu u Navaru, kapaciteta 470 hm³. Njegove vode se prenose u Saragosu. Oko 700 hm³ godišnje se koristi za navodnjavanje u Bardenasu i za vodu za piće u Saragosu, što predstavlja zapreminu veću od polovine godišnjeg protoka koji stiže do Iesa. Merna stanica rezervoara beleži prosečan protok od 1216 hm³/god.

Prenos vode se vrši kroz kanal Bardenas, koji ima dužinu od 139 kilometara do spoja sa vodama Galjega u Ardisi. Radovi na rezervoaru su počeli 1930. godine i zvanično je otvoren 8. aprila 1959. Ovaj rezervoar je doveo do egzodusa 1450 ljudi i do poplave 2400 ha livada, hotela termalnih izvora i arheološkog nasleđa iz rimskog doba. To je izazvalo raspad zapadne oblasti Berdunskog kanala.

Aragonski basen sadrži veliku raznovrsnost biljaka zbog različitih klimatskih uticaja koje prima. Na zapadu, okeanski uticaj dopire do vrha dolina Anso, Hečo, Aragues i Aisa do Kandančua, sa bukovim i jelovim šumama. Na jugu, uticaj Mediterana prodire kroz dolinu sa prnarom (Quercus coccifera) i crnikom (Quercus ilex). U međuvremenu dominira submediteranska klima sa šumama hrasta žuči (Quercus pyrenaica) i belog bora (Pinus sylvestris).

Uliva se u reku Ebro kod Milagra (Navara).

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Edelmiro Bascuas. Hidronimia y léxico de origen paleoeuropeo en Galicia.  (pág. 39)
  2. ^ „Aragon River | river, Spain | Britannica”. www.britannica.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2024-11-24.