Zamak
Zamak ili burg je srednjovekovno boravište vladara ili feudalca, utvrđeni dvorac radi lakše odbrane od neprijatelja neretko strateški postavljenog na teško pristupačnom mestu obično velikoj uzvisini.[1]
Značenje izraza
[uredi | uredi izvor]Pod terminom „zamak” (u slovenskim jezicima) ili „burg” (nemački) uobičajeno se podrazumeva srednjovekovni utvrđeni zamak, za razliku od preistorijskog zamka koji se naziva „gradina”, i grada kao skup stambenih objekata, javnih zgrada sa zajedničkim društvenim centrom i objektima javne namene koji je utvrđen iz nužde. Zamak je prvenstveno stambeni objekat obično jedne feudalne porodice i spada u profanu arhitekturu.[2]
Funkcije zamka
[uredi | uredi izvor]Najčešće je služio kao administrativni centar iz kojeg se kontroliše okolno područje. U srednjem veku zamkove su koristili kao svoje sedište razni vladari kao svoju bezbednu rezidenciju i bili su to ujedno i vredni arhitektonski spomenici kulture.[3] Mogu da se jave (u zavisnosti od toga da li su nastali u srednjem veku ili kasnije) kao utvrđeni zamkovi ili neutvrđeni zamkovi.
Vrste zamkova u Srbiji i na zapadu
[uredi | uredi izvor]Vrsta zamkova i dvoraca koji su karakteristični za Srbiju su po pravilu u ruševinama. Uglavnom su građeni dvorci i konaci koji su arhitektonski osobeni objekti i nisu utvrđeni ali se u izgledu umnogome razlikuju od zamkova i palata u Evropi zapadnog sveta — od zamkova u Francuskoj, Italiji, Češkoj ili Slovačkoj i koncipirani su na osnovu narodne arhitekture i arhitekture srpske srednjovekovne gradske kuće.
Zamak se često pojavljuje u mitološkim pričama i bajkama i predstavljen je mistično.
Vrste zamkova
[uredi | uredi izvor]Zamak je obično veliki kompleks građevina koje su bogato ukrašene i monumentalne, i koje su služile vlasteli i plemstvu a kasnije i buržoaziji kao reprezentativni i luksuzni smeštaj i za stanovanje. Mnogi gradovi su se razvili od utvrđenih zamkova i tvrđava po nekada tvrđavske ili manastirske koncepcije. Postoje i vodeni, lovački, zamkovi za specijalne prilike. Oko zamka se formira podgrađe ako nije tip koji se nalazi na nepristupačnim mestima u kom se slučaju formira naselje u arealu zamkova koji mogu da imaju i posebna utvrđenja i u srednjem veku se tu radi o nastanku srednjovekovnih gradova tipa zamkova za razliku od srednjovekovnih gradova tipa tvrđava.
Razlikuju se zamkovi koji su postavljeni na rekama ili jezerima ili je okolo njih vodena prepreka i tada se govori o vodenim zamkovima. Za lovačke svrhe su postavljani lovački zamkovi koji služe kao objekat u kojem se prima odabrano plemstvo za lovove koji se tu organizuju. Kao zamci letnjikovci služe zgrade u kojima se samo boravi radi zadovoljstva a manje se tu govori o državničkim poslovima. U Srbiji se grade konaci koji su takođe jedna vrsta profane arhitekture kao i palate i dvorovi.
U osnovi zamkove stvarala je stambena kula sa utvrđenjem, a odbrambena kula (donžon) ili stambena palata i ova utvrđenja mogu biti samostalna ili u sastavu zamka ili grada. U 14. i 15. veku su se zamkovi proširili sa dvorištima ili nadvorjima i drugim sadržajima. Na spoljašnjim dvorištima bili su privredni objekti — mlinovi, skladišta žitarica i stambeni objekti za privredne administratore, kao i skladišta i zanatske radnje. Na glavnom dvorištu je bio bunar ili cisterna i stambena kula koja je imala u prizemlju skladišta, na prvom spratu su bile prostorije za stanovanje gospodara, a nad njima stražara. U zamku sa dvorcem je služila kula samo radi zaštite i odbrane. Plemić i gospodar zamka je stanovao na drugom spratu zamka, pod njim je bila dvorana za vitezove, a u prizemlju skladišta. U 14. i 15. veku su zamkovi imali i kapelice. U odbrambenom smislu se u 13. veku težište odbrane preselilo od odbrambene kule na odbrambene zidine u koje su se ugradile dalje tvrđave i kule. Najveći zamak je u Pragu na Hradčanima.
Razvoj zamkova
[uredi | uredi izvor]Istorija zamkova je počelja u srednjem veku a kada se počelo upotrebljavati teško streljačko oružje i kada se više nije moglo odbraniti u utvrđenima s jedne strane i kada je sigurnost bila povećana stvaranjem država i u unutrašnjostima država zamkovi su gubili odbrambenu funkciju i postali su luksuzna i reprezentativna prebivališta.
Kao celi gradovi su izgledali veliki zamkovi u doba baroka- bogato ukrašavani, sadržajni. i reprezentativni. U doba klasicizma se arhitekti više orijentišu na antiku.
U doba istoricizma i eklektizujućim stilovima se grade zamkovi koji ponavljaju prošle stilove zamka i uopšte arhitekture.
Današnje funkcije zamka
[uredi | uredi izvor]U današnje doba samo malo zamkova pripada nekim od vlasnika i njima se vrlo teško određuju neki od sadržaja i funkcije kojim bi služili iako su neki pretvoreni u muzeje a neki se pretvaraju u hotele.
Ova profana arhitektura je manje proučena od sakralne arhitekture.
Vidi još
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Coulson 2003, str. 16
- ^ Creighton & Higham 2003, str. 6, chpt 1
- ^ Liddiard 2005, str. 15–17.
Literatura
[uredi | uredi izvor]- Allen Brown, Reginald (1976) [1954], Allen Brown's English Castles, Woodbridge: The Boydell Press, ISBN 978-1-84383-069-6
- Allen Brown, Reginald (1984), The Architecture of Castles: A Visual Guide, B. T. Batsford, ISBN 978-0-7134-4089-8
- Aurell, Martin (2006), Daniel Power, ur., „Society”, The Central Middle Ages: Europe 950–1320, The Short Oxford History of Europe, Oxford: Oxford University Press, ISBN 978-0-19-925312-8
- Bachrach, Bernard S. (1991), „The Cost of Castle Building: The Case of the Tower at Langeais, 992–994”, Ur.: Kathryn L. Reyerson; Faye Powe, The Medieval Castle: Romance and Reality, University of Minnesota Press, str. 47—62, ISBN 978-0-8166-2003-6
- Barthélemy, Dominique (1988), Georges Duby, ur., „Civilizing the fortress: eleventh to fourteenth century”, A History of Private Life, Volume II: Revelations of the Medieval World, Belknap Press, Harvard University: 397—423, ISBN 978-0-674-40001-6
- Burton, Peter (2007—2008), „Islamic Castles in Iberia”, The Castle Studies Group Journal, 21: 228—244
- Buse, Dieter (2005), The Regions of Germany: a reference guide to history and culture, Greenwood Press, ISBN 978-0-313-32400-0
- Cathcart King, David James (1983), Castellarium Anglicanum: An Index and Bibliography of the Castles in England, Wales and the Islands. Volume I: Anglesey–Montgomery, London: Kraus International Publications, ISBN 978-0-527-50110-5
- Cathcart King, David James (1988), The Castle in England and Wales: an Interpretative History, London: Croom Helm, ISBN 978-0-918400-08-6
- Chartrand, René (2005), French Fortresses in North America 1535–1763, Osprey Publishing, ISBN 978-1-84176-714-7
- Chartrand, René; Spedaliere, Donato (2006), The Spanish Main 1492–1800, Osprey Publishing, ISBN 978-1-84603-005-5
- Coulson, Charles (1979), „Structural Symbolism in Medieval Castle Architecture”, Journal of the British Archaeological Association, London: British Archaeological Association, 132: 73—90
- Coulson, Charles (2003), Castles in Medieval Society: Fortresses in England, France, and Ireland in the Central Middle Ages, Oxford: Oxford University Press, ISBN 978-0-19-927363-8
- Creighton, Oliver (2002), Castles and Landscapes, London: Continuum, ISBN 978-0-8264-5896-4
- Creighton, Oliver (2012), Early European Castles: Aristocracy and Authority, AD 800–1200, Debates in Archaeology, London: Bristol Classical Press, ISBN 978-1-78093-031-2
- Creighton, Oliver; Higham, Robert (2003), Medieval Castles, Shire Archaeology, ISBN 978-0-7478-0546-5
- Duffy, Christopher (1979), Siege Warfare: The Fortress in the Early Modern World 1494–1660, London: Routledge & Kegan Paul, ISBN 978-0-7100-8871-0
- Ekdahl, Sven (2006), „Castles: The Baltic Region”, Ur.: Alan V. Murray, The Crusades: An Encyclopedia: Volume I: A–C, ABC-CLIO, ISBN 978-1-57607-862-4
- Emery, Anthony (2007), „Malbork Castle – Poland” (PDF), The Castle Studies Group Journal, 21: 138—156
- Erlande-Brandenburg, Alain (1995), The Cathedral Builders of the Middle Ages, "New Horizons" series, Thames & Hudson Ltd, ISBN 978-0-500-30052-7
- Friar, Stephen (2003), The Sutton Companion to Castles, Stroud: Sutton Publishing, ISBN 978-0-7509-3994-2
- Gebelin, François (1964), The châteaux of France, H. Eaton Hart (English izd.), Presses Universitaires de France
- Gies, Joseph; Gies, Frances (1974), Life in a Medieval Castle, New York: Harper & Row, ISBN 978-0-06-090674-0
- Goodall, John (2008) [2003], Portchester Castle (2nd izd.), London: English Heritage, ISBN 978-1-84802-007-8
- Herlihy, David (1970), The History of Feudalism, London: Humanities Press, ISBN 978-0-391-00901-1
- Higham, Robert; Barker, Philip (1992), Timber Castles, London: B. T. Batsford, ISBN 978-0-7134-2189-7
- Johnson, Matthew (2002), Behind the Castle Gate: From Medieval to Renaissance, London: Routledge, ISBN 978-0-415-25887-6
- Krahe, Friedrich-Wilhelm (2002), Burgen und Wohntürme des deutschen Mittelalters (na jeziku: German), Stuttgart: Thorbecke, ISBN 978-3-7995-0104-0
- Liddiard, Robert (2005), Castles in Context: Power, Symbolism and Landscape, 1066 to 1500, Macclesfield: Windgather Press Ltd, ISBN 978-0-9545575-2-2
- McNeill, Tom (1992), English Heritage Book of Castles, London: English Heritage and B. T. Batsford, ISBN 978-0-7134-7025-3
- Norris, John (2004), Welsh Castles at War, Stroud: Tempus, ISBN 978-0-7524-2885-7
- Nossov, Konstantin (2006), Indian Castles 1206–1526, Osprey Publishing, ISBN 978-1-84603-065-9
- Schultz, James (2006), Courtly love, the love of courtliness, and the history of sexuality, Chicago: University of Chicago Press, ISBN 978-0-226-74089-8
- Smail, R. C. (1973), The Crusaders in Syria and the Holy Land, London: Thames & Hudson, ISBN 978-0-500-02080-7
- Stephens, W.B. (ed) (1969), „The castle and castle estate in Warwick”, A History of the County of Warwick, 8, Arhivirano iz originala 27. 09. 2013. g., Pristupljeno 05. 01. 2019
- Thompson, Michael (1987), The Decline of the Castle, Cambridge: Cambridge University Press, ISBN 978-0-521-32194-5
- Tillman, Curt (1958), Lexikon der Deutschen Burgen und Schlosser (na jeziku: German), 1, Stuttgart: Anton Hiersemann
- Turnbull, Stephen (2003), Japanese castles 1540–1640, Osprey Publishing, ISBN 978-1-84176-429-0
- Vann, Theresa M. (2006), „Castles: Iberia”, Ur.: Alan V. Murray, The Crusades: An Encyclopedia: Volume I: A–C, ABC-CLIO, ISBN 978-1-57607-862-4
- Deroko, Aleksandar (1950). Srednjevekovni gradovi u Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji. Beograd: Prosveta.
- članak je delom ili u celini prema slovačkoj Vikipediji (slov. "hrad")
- online slovački rečnici
- Mala enciklopedija Prosveta, treće izdanje, Beograd, 1978. strana 646.
- Marko Popović, Zamak u srpskim zemljama poznog srednjeg veka
- Ing. Arch. Ľudmila Huskovská, Slovensko, Bratislava 1994
- Профана архитектура и фортификације
- Народна енциклопедија, Ст. Станојевић, Загреб, 1925—1929.
- Přehledný kulturní slovník Mlada Fronta, Praha 1964.
- Priruční slovník nauční ČS Akademia vied, Praha 1966.
- Dr. M. Prelog, Prof. J. Damjenov, Prof. R. Ivanović, Likovne umjetnosti Zagreb 1963.
- Gravett, Christopher (1990), Medieval Siege Warfare, Oxford: Osprey Publishing, ISBN 978-0-85045-947-0
- Johnson, Matthew (2002), Behind the Castle Gate: From Medieval to Renaissance, London: Routledge, ISBN 978-0-415-26100-5
- Kenyon, J. (1991), Medieval Fortifications, Leicester: Leicester University Press, ISBN 978-0-7185-1392-4
- Mesqui, Jean (1997), Chateaux-forts et fortifications en France (na jeziku: French), Paris: Flammarion, ISBN 978-2-08-012271-1
- Monreal y Tejada, Luis (1999), Medieval Castles of Spain (English izd.), Konemann, ISBN 978-3-8290-2221-7
- Pounds, N. J. G. (1994), The Medieval Castle in England and Wales: A Social and Political History, Cambridge: Cambridge University Press, ISBN 978-0-521-45828-3
- Thompson, M. W. (1991), The Rise of the Castle, Cambridge: Cambridge University Press, ISBN 978-0-521-37544-3