Investiciona politika u Jugoslaviji
Jugoslavija je posle Drugog svetskog rata ulagala ogromne napore kako bi savladala svoju ekonomsku zaostalost. Investicije su bile glavni pokretač našeg privrednog razvoja.
Investiciona politika u SFRJ
[uredi | uredi izvor]Za investicionu politiku u SFRJ karakteristična je visoka stopa investicija.Već na početku posleratnog perioda(1948–1952) investicije u osnovne fondove čine više od jedne četvrtine (26,1%) društvenog proizvoda,a njihov privredni deo blizu jedne petine(19,5%).U odnosu na vreme između dva svetska rata,kada je stopa investicija iznosila 6-8%,ovo je bio krupan razvojni skok. Udeo fiksnih investicija u društvenom proizvodu,uz sva kolebanja kojima je bio izložen,ostaje vrlo visok sve do kraja sedamdesetih godina.Podaci pokazuju da od 1953.do 1979.godine stopa fiksnih investicija iznosi čak 31,5%(30.2% na prostoru Srbije i Crne Gore),od čega na privredne investicije otpada 2/3,a na neprivredne preostala 1/3. tab.1
1953-1979 | 1980-1989 | 1953-1989 | |
---|---|---|---|
Ukupne investicije | 31,5 | 23,0 | 27,8 |
Privredne investicije | 21,5 | 16,3 | 19,2 |
Neprivredne investicije | 10,0 | 6,7 | 8,6 |
Osamdesete godine
[uredi | uredi izvor]Tokom osamdesetih godina naša privreda zapada u velike teškoće.Investicije u osnovne fondove se smanjuju zbog usporavanja privrednog rasta,dospelih obaveza za otplatu ranije uzetih kredita od drugih zemalja i otežanog daljeg zaduživanja u inostranstvu.Učešće fiksnih investicija u društvenom proizvodu,koje je u prethodnom periodu iznosilo gotovo jednu trećinu,sada pada ispod jedne četvrtine,tj svodi se na 23%.(Odgovarajući podatak za Srbiju je 23,4%)
Bitna obeležja investicione politike u SFRJ
[uredi | uredi izvor]Kao bitno obeležje investicione politike u SFRJ ističemo njenu snažnu usmerenost na razvoj industrije.U ekonomskoj strukturi privrednih investicija u osnovne fondove,koja najbolje oslikava izabranu razvojnu strategiju nacionalne ekonomije,dominiraju industrijske investicije.Od 1953. do 1989.godine one čine oko polovine (50,4%) ukupnih fiksnih investicija u privredi.(Slična je situacija u Srbiji-50,8%).Na početku posleratnog perioda(1947–1952) učešće industrijskih investicija je bilo još značajnije(54,3%).
Saobraćaj
[uredi | uredi izvor]Saobraćaj je,po zastupljenosti u strukturi privrednih fiksnih investicija,bio druga privredna oblast,odmah iѕa industrije.On je privukao približno jednu petinu (18,5%) privrednih investicija u osnovne fondove od 1953. do 1989.godine.
Ocena investicione politike
[uredi | uredi izvor]Za ocenu investicione politike u SFRJ značajno je sagledati i ekonomsku efektivnost investicija.Podaci pokazuju da je u periodu 1953-1989. marginalni kapitalni koeficijent iznosio 3,8 jedinica(3,7 u Srbiji).Toliko je postotaka društvenog proizvoda investirano u proseku godišnje da se ostvario 1% njegovog prosečnog godišnjeg rasta.Vrednost pomenutog pokazatelja je znatno povoljnija(niža) u intervalu 1953-1979,nego u vreme krize osamdesetih godina,kada marginalni koeficijent izlazi iz okvira koji se smatraju ekonomski normalnim.
Posle 2000. godine
[uredi | uredi izvor]Investiciona klima u Srbiji je,donekle,poboljšana,posle 2000.godine,mada se na pomenutom planu mora još mnogo toga uraditi.Podaci pokazuju da se udeo fiksnih investicija u bruto domaćem proizvodu povećao sa 10,4% u 2001. na 18% u 2007.godini,ali je i dalje relativno skroman.Nacionalna strategija privrednog razvoja Srbije 2006-2012.predviđa(u oba scenarija) da učešće fiksnih investicija u GDP-u do 2012.dostigne nivo od 25%.
Vidi još
[uredi | uredi izvor]- Istorija računara u SFRJ
- Jugonostalgija
- Popularna muzika u SFRJ
- Hronologija radničkog pokreta, SKJ i SFRJ
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ „GDP (Official Exchange Rate)”. CIA World Factbook. Arhivirano iz originala 24. 12. 2018. g. Pristupljeno 02. 06. 2012.
Literatura
[uredi | uredi izvor]- Analiza makroekomskih i fiskalnih kretanja u 2006. godini,Ministarstvo finansija,Beograd,mart 2007
- Komnenić,V.,(2006),Intelekrualni kapital kao faktor tranzicione politike,Ekonomski anali,tematski broj,april 2006:Ekonomska tranzicija u Srbiji 2001-2005-Rezultati,strategije,perspektive
- Nacionalna ekonomija,Dr Stevan Devetaković,Dr Biljana Jovanović Gavrilović,Dr Gojko Rikalović,Ekonomski fakultet u Beogradu