Luminescencija

Luminescencija (od latinske reči lumen, luminis = svetlost) predstavlja pojavu hladnog zračenja svetlosti (fotona). Ove pojave ne nastaju povišenjem temperature, nego od više drugačijih uzroka, te tako postoji više vrsta luminescencija.[1] Ovaj oblik zračenja se razlikuje od toplotnog zračenja po načinu nastajanja, svojstvima i vremenu trajanja.
Termin hladna nije sasvim opravdan. On se koristi zato što energija kojom se podstiče (izaziva) luminescencija ne potiče od pretvaranja toplotne energije u svetlosnu, već od drugog oblika energije. Luminescentna svetlost ne podleže zakonima toplotnog zračenja. Ta svetlost se može javiti vrlo intenzivno i na niskim temperaturama i u svim agregatnim stanjima.
Hemijska luminescencija je direktna transformacija hemijske energije u energiju zračenja, bez oslobođenja toplote. Svetlucanje fosfora, svetlucanje svitaca i fosforescencija koja se ponekad javlja pri truljenju i raspadanju drveta ili pri salamurenju haringa, predstavlja ove fenomene.
Podela luminescencija prema poreklu pobude
[uredi | uredi izvor]- Fotoluminiscencija
- Katodoluminescencija
- Bioluminescencija (proizvodi se u živim organizmima )
- Hemoluminescencija (nastaje u hemijskim reakcijama )
- Kristaloluminescencija (nastaje u procesu kristalizacije )
- Tritoluminecscencija (nastaje dejstvom mehaničke energija )
- Elektroluminescencija
- Termoluminescencija
- Sonoluminiscencija
Podela luminescencija prema trajanju svetlosne (luminentne) pojave
[uredi | uredi izvor]Spoljašnje veze
[uredi | uredi izvor]- Fluorescentne luminescencije - trenutne
- Fosforescentne luminescencije - pojave sa dužim vremenskim trajanjem
- ^ Mišić, Milan, ur. (2005). Enciklopedija Britanika. L-M. Beograd: Politika : Narodna knjiga. str. 72. ISBN 86-331-2116-6.