Pređi na sadržaj

Luminescencija

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Interakcija Luminola i Hemoglobina, Primer hemolumnescencije

Luminescencija (od latinske reči lumen, luminis = svetlost) predstavlja pojavu hladnog zračenja svetlosti (fotona). Ove pojave ne nastaju povišenjem temperature, nego od više drugačijih uzroka, te tako postoji više vrsta luminescencija.[1] Ovaj oblik zračenja se razlikuje od toplotnog zračenja po načinu nastajanja, svojstvima i vremenu trajanja.

Termin hladna nije sasvim opravdan. On se koristi zato što energija kojom se podstiče (izaziva) luminescencija ne potiče od pretvaranja toplotne energije u svetlosnu, već od drugog oblika energije. Luminescentna svetlost ne podleže zakonima toplotnog zračenja. Ta svetlost se može javiti vrlo intenzivno i na niskim temperaturama i u svim agregatnim stanjima.

Hemijska luminescencija je direktna transformacija hemijske energije u energiju zračenja, bez oslobođenja toplote. Svetlucanje fosfora, svetlucanje svitaca i fosforescencija koja se ponekad javlja pri truljenju i raspadanju drveta ili pri salamurenju haringa, predstavlja ove fenomene.

Podela luminescencija prema poreklu pobude

[uredi | uredi izvor]
  • Fotoluminiscencija
  • Katodoluminescencija
  • Bioluminescencija (proizvodi se u živim organizmima )
  • Hemoluminescencija (nastaje u hemijskim reakcijama )
  • Kristaloluminescencija (nastaje u procesu kristalizacije )
  • Tritoluminecscencija (nastaje dejstvom mehaničke energija )
  • Elektroluminescencija
  • Termoluminescencija
  • Sonoluminiscencija

Podela luminescencija prema trajanju svetlosne (luminentne) pojave

[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze

[uredi | uredi izvor]
  • Fluorescentne luminescencije - trenutne
  • Fosforescentne luminescencije - pojave sa dužim vremenskim trajanjem
  1. ^ Mišić, Milan, ur. (2005). Enciklopedija Britanika. L-M. Beograd: Politika : Narodna knjiga. str. 72. ISBN 86-331-2116-6.