Mita Rakić
Dimitrije - Mita Rakić | |||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Lični podaci | |||||||||||
Nadimak | Mita | ||||||||||
Datum rođenja | 27. oktobar 1846. | ||||||||||
Mesto rođenja | Mionica, Kneževina Srbija | ||||||||||
Datum smrti | 17. mart 1890.43 god.) ( | ||||||||||
Mesto smrti | Beograd, Kraljevina Srbija | ||||||||||
Narodnost | Srbin | ||||||||||
Religija | Pravoslavac | ||||||||||
Profesija | književnik | ||||||||||
Porodica | |||||||||||
Supružnik | Ana Rakić | ||||||||||
Deca | Milan Rakić | ||||||||||
|
Dimitrije „Mita“ Rakić (Mionica, 15/27. oktobar 1846 — Beograd, 5/17. mart 1890) bio je srpski književnik, prevodilac, političar i ekonomista.
Biografija
[uredi | uredi izvor]Dimitrije Rakić je rođen u Mionici kao sin Jevrema (1818–1879), sreskog kapetana u Mionici i kasnije u Šapcu, i Marte Rakić rođene Mihailović. Osnovnu školu je pohađao u Ribnici[1] kod Mionice i Valjevu, a gimnazijsko školovanje i studije završio je na Velikoj školi u Beogradu. Studirao je u Minhenu, Cirihu, Getingenu i Londonu.
U Srbiju se vratio 1871. godine i dobio prvo radno mesto u Gimnaziji u Šapcu. Sledeće 1872. godine izabran je za redovnog člana Srpskog učenog društva. Od 1873. radio je kao profesor u Drugoj polugimnaziji u Beogradu. Bio je urednik političkog lista „Vreme“ (1874. godine). U periodu od 1873. do 1879. radio je u Ministarstvu finansija, a od 1881. je bio sekretar u Ministarstvu spoljnih poslova. Bio je 1885. u Privilegovanoj Narodnoj banci Kraljevine Srbije vladin komesar. Od 1886. bio je predsednik poreske uprave, a 1888. je postao načelnik statističkog odeljenja u Ministarstvu narodne privrede.[2]
Bio je ministar finansija u kabinetu Nikole Hristića od 14/26. aprila 1888. dok nije podneo ostavku 8/20. oktobra 1888. Penzionisan je 1889. godine.
Uz pisanje književnih dela i ekonomskih rasprava, prevodio je različita dela sa više stranih jezika: ruskog, francuskog, engleskog i nemačkog. Preveo je Igoove „Jadnike“, izašlo je 20 svezaka prevoda od 1872. do 1886. godine. To je prvi prevod ovog romana na srpski jezik i jedini do Drugog svetskog rata. Njegovo delo je i nacrt Zakona o slobodi štampe iz 1881. godine. Odlikovan je Takovskim krstom i drugim odlikovanjima.[2]
Bio je oženjen Anom, ćerkom Milana Đ. Milićevića. Njihov sin je poznati pesnik Milan Rakić (1876—1938), a ćerka Ljubica bila je udata za Milana Grola.
Dela
[uredi | uredi izvor]- 1876. Porezi - pokušaj za studiju
- 1877. Jedan list iz fizike socijalne COBISS.SR 78291463
- 1881. Železničko pitanje