Сива топола
Siva topola | |
---|---|
Listovi sive topole su sivkastobeli na naličju i u starosti goli | |
Naučna klasifikacija | |
Carstvo: | |
Divizija: | |
Klasa: | |
Red: | |
Porodica: | |
Rod: | |
Vrsta: | P. canescens
|
Binomno ime | |
Populus × canescens |
Siva topola (Populus canescens) je listopadno drvo iz porodice vrba (Salicaceae). Srodna je i veoma bliska beloj topoli (Populus alba), a prema mišljenju mnogih[1] spontani je i fertilni hibrid između nje i jasike (Populus tremula).
Opis
[uredi | uredi izvor]Listopadno drvo bele, a kod starijih stabala sive i duboko ispucale kore. Stablo je do 30 m visoko, široke krošnje. Mlade grančice i pupoljci sivo pepeljasto dlakavi. Na kratkim izdancima (kratkorastima) se razvijaju eliptični listovi sa nepravilno talasastim obodom, a na dugačkim izdancima (dugorastima) veći, srcasto-jajasti. I jedni i drugi listovi su sa lica sivozeleni i goli, a sa naličja sivi, najpre vunasto dlakavi a kasnije goli. Lisna peteljka je do 3,5 cm duga i pljosnata. Kao i sve srodne vrste i siva topola je dvodoma biljka; muški i ženski cvetovi se nalaze na posebnim stablima. I jedni i drugi cvetovi su sakupljeni u dlakave rese „mace“. Muške mace su 6-10 cm duge, rastresite, sa 8-15 prašnika, dok su ženski cvetovi kraći, 2-4 cm dugi. Cveta istovremeno sa listanjem, u rano proleće, marta i aprila. Plod je čaura koja puca sa dva kapka i u njoj se nalaze semena, manja od semena bele topole. Pošto je hibrid, iz semena se manje dobro razmnožava (iako obilno rodi svake godine) kao vegetativno iz korenskih izdanaka.
Stanište
[uredi | uredi izvor]Raste na obalama reka i u depresijama od nizina do brdskih oblasti, najbolje u rastresitim, vodopropusnim tlima gde je podzemna voda lako dostupna. Spontano raste i u peščarama (npr. u Subotičkoj i u Deliblatskoj); termofilna je i dobro trpi sušu, te je pogodna za vezivanje peskova.
Rasprostranjenje
[uredi | uredi izvor]Rasprostranjena u srednjoj i južnoj Evropi, jugozapadnoj Aziji. U Srbiji je sporadično rasprostranjena, pre svega na mestima gde zajedno rastu jasika i bela topola, ali i tamo gde ih nema.
Upotreba
[uredi | uredi izvor]Dekorativna drvenasta vrsta, čak i kvalitenijeg drveta od bele topole. Upotrebljava se u stolarstvu, za sanduke, za dobijanje celuloze, u industriji furnira.
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ B. Jovanović - A. Tucović (ured. M. Josifović): Flora SR Srbije III, Beograd, 1972. pp. 414.