Frijapatije od Partije
Frijapatije od Partije | |
---|---|
![]() Srebrna drahma Frijapatija iz Hekatompila. Na aversu je prikazan kralj kako nosi bašlik poput ahemenidskih satrapa. Na reversu je prikazan strelac koji sedi i drži luk, a pored njega piše „Arsak” (grč. ΑΡΣΑΚΟΥ) u čast osnivača Partskog carstva. | |
Lični podaci | |
Datum smrti | 176. p. n. e. |
Mesto smrti | Partija |
Religija | zoroastrizam |
Porodica | |
Roditelji | brat od strica Arsaka II |
Dinastija | Arsakidi |
kralj Partije | |
Period | 191—176. p. n. e. |
Prethodnik | Arsak II |
Naslednik | Fraat I |
Frijapatije (grč. Πριαπάτιος; par. 𐭐𐭓𐭉𐭐𐭕 Friyapāt) je bio kralj Partije od 191. do 176. p. n. e.
Izvori o njegovom poreklu su nejasni, ali u glavnom se smatra sinom brata od strica svog prethodnika Arsaka II. U početku je bio vazal Seleukidskog carstva, da bi nakon smrti njegovog vladara Antioha III Velikog 187. p. n. e. sve više vodio samostalnu politiku. Usled faktičke nezavisnosti, tokom Frijapatove vladavine počinje agresivno širenje Partije prema istoku i zapadu.[1] Da bi i učvrstio svoju vlast na novopripojenim teritorijama, Frijapatije je nastojao da stopi grčke i persijske ideje u jedan nov identitet. Konačan ishod tih nastojanja bilo je doba stabilnosti i napretka.[2] Shodno svojoj politici, Frijapatije je uneo i novine u titulaturi. On je prvi od partskih vladara koji je koristio helenističku titulu kralja — vasilevs (grč. βασιλεύς). Justin navodi i da je došavši na vlast uzeo ime Arsak, u čast osnivača Partskog carstva, na isti način kao što su rimski carevi kasnije koristili imena Cezara i Avgusta.
Frijapatije je umro 176. p. n. e. Na vlasti ga je nasledio najstariji sin Fraat. Pored Fraata, Frijapatije je ostavio još sinova: Mitridata, Artabana i Bagaza, od kojih su prva dvojica takođe bili partski kraljevi.
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Fraj 1980, str. 123.
- ^ Frankopan 2022, str. 35.
Literatura
[uredi | uredi izvor]- Marcus Junianus Justinus, Epitome of the Philippic History of Pompeius Trogus: Book XLI (V)
- Plantagenet Samerset Fraj, Istorija sveta, 1980. Beograd: Vuk Karadžić
- Piter Frankopan, Putevi svile: Nova istorija sveta, 2022. Beograd: Laguna