Đovani Đerolamo Savoldo
Đovani Đerolamo Savoldo | |
---|---|
![]() | |
Lični podaci | |
Datum rođenja | oko 1480 |
Mesto rođenja | Breša, Lombardija, Mletačka republika |
Datum smrti | oko 1548 |
Mesto smrti | Venecija, Mletačka republika |
Umetnički rad | |
Pravac | renesansa |
Epoha | renesansa |
Regija | Italijansko slikarstvo |
Uticaji od | Đorđonea |
Uticao na | Karavađa |
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/0/00/Giovanni_Girolamo_Savoldo_%28Italian_%28Lombard%29%2C_active_about_1480_-_after_1548%29_-_Saint_Mary_Magdalen_at_the_Sepulchre_-_Google_Art_Project.jpg/220px-Giovanni_Girolamo_Savoldo_%28Italian_%28Lombard%29%2C_active_about_1480_-_after_1548%29_-_Saint_Mary_Magdalen_at_the_Sepulchre_-_Google_Art_Project.jpg)
Đovani Đerolamo Savoldo (ital. Giovanni Gerolamo Savoldo), (rođen oko 1480, Breša, Lombardija, Mletačka republika – umro oko 1548. godine u Venciji), bio je italijanski slikar renesanse.
Mada je bio pod uticajem venecijanske umjetnosti, što je očigledno u njegovim intimističkim portretima koji su pod uticajem Đorđona, ostao je vjeran naturalizmu lombardske umjetnosti. Njegovo djelo, posebno noćni prizori osvijetljeni jednim jedinim izvorom svjetlosti, kasnije će poslužiti kao osnova Karavađu.[1]
Radio je u Firenci 1508. godine i upio nešto od firentinske anatomske i crtačke tradicije, ali pošto se 1520. godine nastanio u Veneciji, uključen je u venecijansku školu.[2] Iz iste generacije kao Đorđone i Loto, Savoldo je generalno koristio figure i pejzažne aranžmane iz đorđonevske tradicije, dok je duboki koloristički odraz njegovih djela uslijed upotrebe venecijanskih lazura.[2]
Savoldo je nastavio venecijanski naglasak na poetskim efektima, ali čini se da se njegova poezija zasnivala na činjenicama kao rezultat posmatranja prirode. Dvije figure u slici Tobije i Anđeo mora da su slikane po modelima postavljenim u okruženje sa okomitim svjetlom.[3]
Djela
[uredi | uredi izvor]![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/b/b6/Savoldo%2C_tentazione_di_sant%27antonio.jpg/290px-Savoldo%2C_tentazione_di_sant%27antonio.jpg)
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/9/95/Savoldo%2C_tobia_e_l%27angelo.jpg/290px-Savoldo%2C_tobia_e_l%27angelo.jpg)
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/3/3a/Giovanni_Gerolamo_Savoldo_009.jpg/290px-Giovanni_Gerolamo_Savoldo_009.jpg)
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/0/05/Savoldo%2C_pala_di_pesaro.jpg/290px-Savoldo%2C_pala_di_pesaro.jpg)
- Iliju hrani gavran, oko 1520. g., ulje na drvetu preneseno na platno, 168 x 135,6 cm, Vašington, Nacionalna galerija u Vašingtonu
- Pijeta na grobnici, oko 1520. g., ulje na platnu, 72,5 x 118,5 cm, Beč, Muzej istorije umjetnosti u Beču
- Sv. Antonio opat i Pavle ermitanjac, oko 1520. g., ulje na platnu, 165 x 137 cm, Venecija, Galerija Akademije
- Mučenje sv. Antonija, oko 1521-1525. g., ulje na tabli, 70,53 x 119,38 cm, San Dijego, Timkenova umjetnička galerija
- Iskušenje sv. Jeronima, oko 1521-1525. g., ulje na tabli, Moskva, Puškinov muzej
- Oltarna slika sv. Dominika od Pezara, 1524-1526. g., ulje na tabli, 505 x 312 cm, Milano, Pinakoteka Brere
- Pastir, oko 1525. g., ulje na platnu, 97 x 78 cm, Los Anđeles, Muzej, Džan Pol Geti
- Portret kavaljera (Savoldo), oko 1525. g., ulje na platnu, 88,3 x 73,4 cm, Vašington, Nacionalna galerija umjetnosti u Vašingtonu
- Portret dame, 1525. g., ulje na platnu, 92 x 123 cm, Rim, Pinakoteka Kapitolina
- Umrli Hrist sa Đuzepeom od Arimateje, oko 1525. g., ulje na platnu, 105 x 191,8 cm, Klivlend, Klivlendov muzej umjetnosti
- Pokajanje Sv. Jeronima, oko 1525-1530. g., ulje na platnu, 121 x 160,4 cm, London, Nacionalna galerija u Londonu
- Mali Tobija i anđeo, oko 1527. g., ulje na platnu, 96 x 126 cm, Rim, Galerija Borgeze
- Portret muškarca u oklopu (poznat kao Gaston de Fua), oko 1529. g., ulje na platnu, 91 x 123 cm, Pariz, Luvr
- Poprsje mladića, oko 1530. g., ulje na platnu, Rim, Galerija Borgeze
- Probražaj Hrista, oko 1530. g., ulje na platnu, 139 x 126 cm, Firenca, Galerija Ufici
- Bogojavljanje, oko 1530. g., ulje na platnu, 173,5 x 114 cm, Pordenone, Gradski muzej Pordenona
- Sv. Marija Magdalena na Hristovom grobu, oko 1530. g., ulje na platnu, 39 x 31 cm, Los Anđeles, Muzej Džan Pol Geti
- Naklon pastira, oko 1530. g., ulje na tabli, 84,5 x 119,7 cm, Vašington, Nacionalna galerija u Vašingtonu
- '’Sv. Mateja i anđeo, oko 1534. g., ulje na platnu, 93 x 125 cm, Njujork, Metropolitenski muzej umjetnosti
- Marija Magdalena, oko 1535-1540. g., ulje na platnu, 89,1 x 82,4 cm, London, Nacionalna galerija u Londonu
- Marija Magdalena, oko 1535-1540. g., ulje na platnu, 84 x 77,50 cm, Firenca, Zbirka Kontini-Bonakosi
- Marija Magdalena, oko 1535-1540. g., ulje na platnu, 99 x 80 cm, Los Anđeles, Muzej Geti
- Marija Magdalena, oko 1535-1540. g., ulje na platnu, Luivil, Kentaki, Muzej umjetnosti Spid
- Naklon pastira, oko 1540. g, 192 x 178 cm, ulje na tabli, Breša, Pinakoteka Tozio Martinengo
- Naklon pastira, oko 1540. g., ulje na platnu, 180 x 127 cm, Venecija, Crkva sv. Gijobe
- Portret mladog flautiste, oko 1540. g., ulje na platnu, 74,3 x 100,3 cm, Breša, Pinakoteka Tozio Martinengo
- Naklon pastira, ulje na platnu, Terlici (Bari), Crkva Santa Marija la Nova
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Janson 1975, str. 405–406.
- ^ a b Hartt & Wilkins 2010, str. 619–620: “Ch. 19. High and Late Renaissance in Venice and on the Mainland.”
- ^ Hartt 2010, str. 619–620: “Ch. 19. High and Late Renaissance in Venice and on the Mainland.”
Literatura
[uredi | uredi izvor]- Janson, H. W. (1975). Istorija umetnosti – Pregled razvoja likovnih umetnosti od praistorije do danas (Umetnost). Beograd, Jugoslavija: Prosveta.
- Hartt, Frederick; Wilkins, David G. (2010). History of Italian Renaissance Art: Painting, Sculpture, Architecture (Art). Pearson/Prentice Hall.