Pređi na sadržaj

Đovani Đerolamo Savoldo

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Đovani Đerolamo Savoldo
Lični podaci
Datum rođenjaoko 1480
Mesto rođenjaBreša, Lombardija, Mletačka republika
Datum smrtioko 1548
Mesto smrtiVenecija, Mletačka republika
Umetnički rad
Pravacrenesansa
Epoharenesansa
RegijaItalijansko slikarstvo
Uticaji odĐorđonea
Uticao naKaravađa
Marija Magdalena na Hristovom grobu, 1530e. Ulje na platnu, 92,7 h 72,4 cm. Geti Centar (Geti Muzej), Los Anđeles, Kalifornija, SAD.

Đovani Đerolamo Savoldo (ital. Giovanni Gerolamo Savoldo), (rođen oko 1480, Breša, Lombardija, Mletačka republika – umro oko 1548. godine u Venciji), bio je italijanski slikar renesanse.

Mada je bio pod uticajem venecijanske umjetnosti, što je očigledno u njegovim intimističkim portretima koji su pod uticajem Đorđona, ostao je vjeran naturalizmu lombardske umjetnosti. Njegovo djelo, posebno noćni prizori osvijetljeni jednim jedinim izvorom svjetlosti, kasnije će poslužiti kao osnova Karavađu.[1]

Radio je u Firenci 1508. godine i upio nešto od firentinske anatomske i crtačke tradicije, ali pošto se 1520. godine nastanio u Veneciji, uključen je u venecijansku školu.[2] Iz iste generacije kao Đorđone i Loto, Savoldo je generalno koristio figure i pejzažne aranžmane iz đorđonevske tradicije, dok je duboki koloristički odraz njegovih djela uslijed upotrebe venecijanskih lazura.[2]

Savoldo je nastavio venecijanski naglasak na poetskim efektima, ali čini se da se njegova poezija zasnivala na činjenicama kao rezultat posmatranja prirode. Dvije figure u slici Tobije i Anđeo mora da su slikane po modelima postavljenim u okruženje sa okomitim svjetlom.[3]

Iskušenje sv. Jeronima (oko 1521-1525. g.), Moskva, Puškinov muzej
Tobija i anđeo (oko 1527. g.), Rim, Galerija Borgeze
Portret mladog flautiste, oko 1540., Breša, Pinakoteka Tozio Martinengo
Oltarna slika sv. Dominika od Pezara, 1524-1526. g., Milano, Pinakoteka Brere

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Janson 1975, str. 405–406.
  2. ^ a b Hartt & Wilkins 2010, str. 619–620: “Ch. 19. High and Late Renaissance in Venice and on the Mainland.”
  3. ^ Hartt 2010, str. 619–620: “Ch. 19. High and Late Renaissance in Venice and on the Mainland.”

Literatura

[uredi | uredi izvor]