Pređi na sadržaj

Ђурђевак (list)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Đurđevak
Naslovne strane lista
TipList za decu
IzdavačJedinstvo, Priština
Glavni urednikMošo Odalović
Osnivanje1983. godine
Jeziksrpski
Ukidanje1992. godine
SedištePriština

Đurđevak je bio mesečni list za osnovce na srpskom jeziku na Kosovu i Metohiji.

Prvi broj lista pojavio se septembra 1983. godine u izdanju novinsko-izdavačke kuće Jedinstvo. Glavni i odgovorni urednik bio je Mošo Odalović, a redakciju su činili: Dragan Milovanović, Mirjana Joneva, Miroslav Ilić, Srboljub Tasić i Šaban Abdula, slikar. Tehnički urednik: Radosav Mirković. Bilo je to veliko ohrabrenje za srpske učenike i njihove roditelje na Kosovu i Metohiji u vreme kada je na ovom prostoru počeo da buja albanski nacional-separatizam. Njegov izlazak pozdravili su brojni društveno-politički činioci i književnici za decu iz mnogih gradova ondašnje Jugoslavije[1]. Osim dece, list je okupio širok krug saradnika pesnika i slikara – od Desanke Maksimović, Izeta Sarajlića, Dobrice Erića, Ljubivoja Ršumovića, Velimira Miloševića, Dragana Radulovića, Mire Alečković, Rifata Kukaja, Mirka Gašija, Dušana Radovića, Miroslava Nastasijevića, Rada Obrenovića i drugih.

Poslednji broj lista izašao je kao dvobroj 84-85 za decembar 1991. i januar 1992. godinu i, zbog nedostatka sredstava za dalje štampanje i, blago rečeno, nesnalaženja urednika, „Đurđevak“ se ugasio. I mada je njegov tiraž dosezao i do 12.000 primeraka po broju, to nije bilo dovoljno da list za osnovce na srpskom opstane. Izgleda da se ni sama redakcija „Đurđevka“, a ni rukovodstvo „Jedinstva“, sa direktorom Draganom Malovićem na čelu, nisu potrudili da list opstane. Onda se, s verom u mogućnost daljeg izlaženja lista, oglasio i glavni urednik Mošo Odalović u listu Jedinstvo, između ostalog, navodeći:

„... Tri kompletno uređena broja pretočena u štamparske „ploče“ (u Štampariji „Gračanica“), svedoče o našem trudu, a spominjemo ih tek da iznudimo mrvicu razumevanja čitalaca, saradnika, učitelja, nastavnika i poverenika. Ako smo se razumeli, hvala vam.“

Ali, u tim ratnim godinama na prostorima Jugoslavije, malo ko je brinuo o deci, đacima i učenicima, tako da nije bilo ni para za tiraž od deset hiljada primeraka „Đurđevka“. I on je trajno svenuo.

Literatura[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Radosav Stojanović, Srpska knjiga na Kosovu i Metohiji 1945-2020