Jaroslav Čermak
Jaroslav Čermak | |
---|---|
![]() Jaroslav Čermak | |
Lični podaci | |
Datum rođenja | 1. septembar 1831. |
Mesto rođenja | Prag, |
Datum smrti | 23. april 1878.46 god.) ( |
Mesto smrti | Pariz, Francuska |
Jaroslav Čermak (češ. Jaroslav Čermák; Prag, 1. septembar 1831 – Pariz, 23. april 1878) bio je je češki slikar poznat po slikama sa istorijskom tematikom. Mnoga njegova dela izložena su u Narodnoj galeriji u Pragu.
Biografija
[uredi | uredi izvor]Rođen je u porodici praškog lekara. Od rane mladosti pokazuje volju i talenat za slikarstvo, a prve poduke dobiva od Blumaera iz Jegre.[1] Rad sa bojama pokazivali su mu Keler i Franc Čermak. 1847. godine se upisuje na prašku akademiju umetnosti. Slikarstvo je studirao u Pragu, Nemačkoj, Belgiji i Parizu. Nakon 1848. godine putovao je sa majkom po Nemačkoj i Belgiji. Upisao se na Antorfsku akademiju u Vapersu, gde provodi godinu dana. Na poziv postao je (jedini) učenik belgijskog slikara Luisa Galeta. Nakon pola godine otišao je u Pariz gde je živeo do kraja života.
Na izložbi svoje slike "Slovački iseljenici" u Briselu je izazvao pažnju belgijskog kralja Leopolda I. Proputovao je 1850. godine Holandiju i radio na obalama Normandije. Od 1858. godine posebno se počeo zanimati za slavenstvo. Tako je najprije obišao Moravsku, a nakon toga i Hrvatsku, Dalmaciju, Hercegovinu i Crnu Goru. Nakon što je 1862. drugi put dolazio u Crnu Goru Nikola I Petrović Njegoš mu je uručio posebno odlikovanje.
Učestvovao je u borbama 1862. godine oko Cetinja protiv turskih osvajača, zbog čega je bio odlikovan medaljom za hrabrost.
U poslednjim godinama života završio je slike Bosna godine 1877. godine i Povratak u zgarište posle bitke. Slike bile izložene u pariskom salonu pred Berlinski kongres i izazvale su pažnju. One su predstavljale i diplomatsku pomoć srpskom narodu u tim kritičnim trenucima.
Odabrana dela
[uredi | uredi izvor]Među njegove najpoznatije slike spadaju:[2]
- Žiška i Prokop ćelavi čitaju Bibliju na bojnim kolima
- Pesnik Lomnjicki peva na praškom mostu
- Starojevrejsko groblje u Pragu
- Normanski ribari čitaju evanđelje
- Prizor iz reformacije u Češkoj posle Bitke na Beloj Gori
- Otmica
- Roblje
- Husiti pred Naumburgom
- Ranjen Crnogorac
- Povratak crnogorskih izbeglica 1877
- Hercegovačko roblje vraća se na svoja zgarišta
- Crnogorka na ljubavnom sastanku
- Crnogorska mati
Umro je 23. aprila 1878. godine, u Parizu.[3]
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ "Zastava", Novi Sad 1878. godine
- ^ Opšti enciklopedijski leksikon „Sveznanje“, Beograd 1937.
- ^ proleksis.lzmk.hr, pristupljeno 30. oktobra 2015.