Pređi na sadržaj

Jezero Selište

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Selište predstavlja veštačku akumulaciju, koja se nalazi na planini Goč (pripada grupi Kopaoničkih planina). Brana je nastala zbog potrebe Vrnjačke Banje za proširenjem izvora za vodosnabdevanje.[1]

Geografija[uredi | uredi izvor]

Selište predstavlja akumulaciju i branu izgrađenu na reci Zagrži, levoj pritoci Rasine. Izvor ove reke se nalazi južno od Golog brda, a ušće u Rasinu u Mitrovom Polju, na 650 m nadmorske visine.[2] Akumulacija je smeštena na 963 m nadmorske visine. Brana se nalazi na strani Goča koja pripada opštini Vrnjačka Banja, odnosno na njegovoj južnoj strani, na mestu gde se spajaju Goč i Ravna planina.[3] Nastalo je i opstalo zahvaljujući velikom broju potoka i malih reka, koji se ulivaju na tom mestu.

Karakteristike[uredi | uredi izvor]

Radovi su započeti aprila 2000. godine, a završeni 2006. godine, kada je dobijena upotrebna dozvola za punjenje ove akumulacije. Brana je nasutog tipa sa glinenim jezgrom i zahvata prostor od oko 8 hektara. Ima trenutnu korisnu zapreminu 380.000 m3 i projektovana je da obezbedi potrošnju do 80 l/s.[1] Kvalitet vode kojom se puni ova akumulacija spada u prvu kategoriju, što je od velikog značaja za Vrnjačku Banju kao zdravstveno-lečilišni centar. Sistem je namenjen i da može da obezbedi redovno snabdevanje za slučaj kada su veliki sistemi iz bilo kog razloga isključeni. Ova akumulacija se nalazi pod nadležnosti Javnog preduzeća „Beli izvor”. Obeleženo je stazama za šetnju. Na jezeru je zabranjena rekreacija na vodi, ribolov, kampovanje i izvođenje bilo kojih drugih radnji, koje mogu izazvati zagađenje vode. Svake godine ga poseti veliki broj turista, što ga čini jednom od popularnijih turističkih destinacija na Goču.

Saobraćaj[uredi | uredi izvor]

Selište je saobraćajno dobro povezano sa Vrnjačkom Banjom. Do ove lokacije vodi put koji je asfaltiran 2006. godine. Do Selišta se može stići i od Kraljeva, preko Kamenice i kraljevačke strane Goča.

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b Grupa autora (2016). Voda 2016. Zlatibor: Srpsko društvo za zaštitu voda. 
  2. ^ Kovačević, T (2008). Goč i Podgorina — geografska studija. Novi Sad: Prirodno-matematički fakultet. 
  3. ^ Zbornik radova departmana za geografiju, turizam i hotelijerstvo (2007). Reljefne karakteristike Goča i Podgorine. Vrnjačka Banja: Fakultet za turizam i hotelijerstvo. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]