Džerzi
Bejlivik Džerzi Bailiwick of Jersey (engleski) Bailliage de Jersey (francuski) Jèrri (džerzijski) | |
---|---|
Himna: Bože čuvaj kralja | |
![]() | |
Glavni grad | Sent Helijer |
Službeni jezik | engleski i francuski |
Vladavina | |
Monarh | Čarls III |
Predsednik Vlade | Majkl Bert |
Istorija | |
Nezavisnost | krunska vladavina -nezavisnost od Normandije 1204 -oslobođenje od nacističke Nemačke 9. maj 1945. |
Geografija | |
Površina | |
— ukupno | 116 km2 (219) |
— voda (%) | 0 |
Stanovništvo | |
— 2011.[1] | 99.500 (200) |
— gustina | 857,76 st./km2 (121) |
Privreda | |
Valuta | džersijska funta2 |
Ostale informacije | |
Vremenska zona | UTC leti UTC+1 |
Internet domen | .je |
Pozivni broj | +44-1534 |
1 - rang je baziran na gustini stanovništva za cela Kanalska ostrva, sa Gernzijem 2 - valuta je vezana za funta sterlinga |
Džerzi (engl. Jersey, fr. Jersey, džer. Jèrri) je autonomni krunski posed (crown dependency) britanskog suverena u Lamanšu između obale Francuske i Engleske. Nalazi se oko 20 kilometara od obale poluostrva Kotentin u Normandiji, i 160 kilometara od Velike Britanije. Zajedno sa Gernzijem sačinjava Kanalska ostrva. U njegovom sastavu nalaze se i manja ostrva: Ekrehoz • La Mot • Minkizi • Pjer de Lek • Diruji.
Džerzi ima površinu od 118,2 km² i oko 99.500 stanovnika (podatak iz 2011).
Džerzi nije deo Ujedinjenog Kraljevstva, niti Evropske unije. Vladar Džerzija je „vojvoda Normandije“, što je titula koju nosi kralj Čarls III. Nju na ostrvu predstavlja generalni guverner. Džerzijem neposredno rukovodi „bejlif“ (Bailiff), što je srednjovekovni oblik vladavine u Francuskoj. Bejlif predsedava parlamentom i sudom. Džerzi ima autonomnu zakonodavnu, sudsku i izvršnu vlast. Vlada Ujedinjenog Kraljevstva je nadležna za spoljne poslove i odbranu. Za Džerzi važi princip o slobodnom protoku robe sa EU. Glavni i najveći grad je Sent Helije sa oko 30.000 stanovnika.
Džerzi važi za najsunčanije od britanskih ostrva i poznat je po plažama.
Privreda
[uredi | uredi izvor]Privreda Džerzija se specijalizovala za bankarstvo i finansijske usluge. Stoga je bruto prihod po stanovniku Džerzija među najvećim na svetu. Godine 2005. iznosio je 57.000 američkih dolara po stanovniku. Veći prosečni prihod imali su samo Bermudi i Luksemburg.
Ostale privredne grane su turizam i poljoprivreda. Godine 2006. ostrvo je posetilo 729.000 turista. Najvažniji poljoprivredni proizvodi su krompir i mlečni proizvodi.
Ostrva
[uredi | uredi izvor]U sastavu Bejlvika Džerzi nalaze se sledeća ostrva:
- Džerzi
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ „2011 census results”. Gov.je. 8. 12. 2011. Pristupljeno 8. 12. 2011.