AKP zemlje
Organizacija afričkih, karipskih i pacifičkih zemalja | |
---|---|
![]() Zastava | |
![]() | |
Skraćenica | AKP |
Datum osnivanja | 6. juna 1975. (potpisan sporazum u Džordžtaunu) |
Sedište | Brisel,![]() |
Službeni jezici | engleski i francuski |
Generalni sekretar | Žorž Rebelo Pinto Čikoti![]() |
Veb-sajt | acp.int |
Afrička, karipska i pacifička grupa zemalja (AKP zemlje) je grupa država u Africi, na Karibima i na Pacifiku koja je stvorena potpisivanjem Džordžtaunskog sporazuma 1975. godine. U decembru 2019. je Savet ministara AKP zemalja odobrio reviziju Džordžtaunskog sporazuma kojom je ime organizacije promenjeno u Organizacija afričkih, karipskih i pacifičkih zemalja[1]. Glavni ciljevi ove organizacije su održivi razvoj i smanjenje siromaštva u zemljama članicama, kao i njihova veća integracija u svetsku ekonomiju. Sve države članice, osim Kube, su potpisnicie Sporazuma iz Kotonua sa Evropskom unijom.
Sporazum u Kotonuu (potpisan u Kotonuu, Benin, u junu 2000. godine) je naslednik Konvencije iz Lomea. Jedna od glavnih razlika između ova dva sporazuma je što se partnerstvo između dve organizacije sada proširuje i na nove aktere poput civilnog društva, privatnog sektora, lokalnih vlasti i sindikata. Oni će biti uključeni u konsultacije i planiranje nacionalnih razvojnih strategija, pod uslovom pristupa finansijskim resursima i uključivanja u implementaciju programa.
Mnoge male ostrvske države u razvoju su članice AKP zemalja. Četvrta konvencija iz Lomea je revidirana 1995. na Mauricijusu i prema njoj se od tada posvećuje posebna pažnja ovim zemljama.
Sedište ove organizacije se nalazi u belgijskoj prestonici Briselu, a njen trenutni generalni sekretar je Žorž Rebelo Pinto Čikoti iz Angole.
Od 15. oktobra 1981. godine ima status posmatrača u Ujedinjenim nacijama.
Države članice[uredi | uredi izvor]
Afrika[2][uredi | uredi izvor]
Zapadnoafrička grupa (EKOVAS i Mauritanija)[uredi | uredi izvor]
Benin
Burkina Faso
Zelenortska Ostrva
Obala Slonovače
Gambija
Gana
Gvineja
Gvineja Bisao
Liberija
Mali
Mauritanija
Niger
Nigerija
Senegal
Sijera Leone
Togo
Grupa Ekonomske zajednice centralnoafričkih država i Sao Tomea i Principea[uredi | uredi izvor]
Kamerun
Centralnoafrička Republika
Čad
Demokratska Republika Kongo
Republika Kongo
Ekvatorijalna Gvineja
Gabon
Sao Tome i Prinsipe
Grupa Istočnoafričke zajednice[uredi | uredi izvor]
Istočna i južnoafrička grupa[uredi | uredi izvor]
Komori
Džibuti
Eritreja
Etiopija
Madagaskar
Malavi
Mauricijus
Sejšeli
Somalija
Sudan
Zambija
Zimbabve
Grupa Južnoafričke razvojne zajednice[uredi | uredi izvor]
Karibi[uredi | uredi izvor]
Antigva i Barbuda
Bahame
Barbados
Belize
Kuba
Dominika
Dominikanska Republika
Grenada
Gvajana
Haiti
Jamajka
Sent Kits i Nevis
Sveta Lucija
Sent Vinsent i Grenadini
Surinam
Trinidad i Tobago
Sve države Karipske zajednice pregovaraju preko Karipskog foruma o Sporazumu o ekonomskom partnerstvu sa Evropskom unijom. U ovim pregovorima učestvuje i Dominikanska Republika koja nije članica Karipske zajednice.
Pacifik[uredi | uredi izvor]
Fidži
Kiribati
Maršalska Ostrva
Savezne Države Mikronezije
Nauru
Palau
Papua Nova Gvineja
Samoa
Solomonova Ostrva
Istočni Timor
Tonga
Tuvalu
Vanuatu
- Kukova Ostrva (teritorija Novog Zelanda)
- Nijue (teritorija Novog Zelanda)
Sve razvijene države članice Pacifičkog ostrvskog foruma zajedno sa Istočnim Timorom pregovaraju o Pacifičkom sporazumu o ekonomskom partnerstvu sa Evropskom unijom.
Severni Atlantik[uredi | uredi izvor]
U ovom regionu se nalaze prekomorske teritorije Evropske unije, Grenland i Sen Pjer i Mikelon, koje nisu članice AKP zemalja.
Južni Atlantik[uredi | uredi izvor]
U ovom regionu se nalaze britanske prekomorske teritorije, Sveta Jelena i Folklandska Ostrva, koje nisu članice AKP zemalja, ali Sveta Jelena ima veoma razvijene odnose sa Grupom Južnoafričke razvojne zajednice AKP zemalja.
Nenaseljene teritorije[uredi | uredi izvor]
Nenaseljene britansko-evropske prekomorske teritorije ne učestvuju u regionalnim inicijativama. To su:
- Britanska teritorija Indijskog okeana (teritorija Velike Britanije i Severne Irske), nalazi se u Indijskom okeanu
- Francuske južne i antarktičke zemlje (teritorija Francuske), nalazi se u Indijskom okeanu
- Južna Džordžija i Južna Sendvička ostrva (teritorija Velike Britanije i Severne Irske), nalazi se u Južnom Antlatiku;
- Britanska Antarktička Teritorija (teritorija Velike Britanije i Severne Irske), nalazi se blizu Južnog Atlantika
Posebne oznake[uredi | uredi izvor]
Sporazum iz Kotonua prepoznaje specifične izazove sa kojima su suočene manje razvijene zemlje, zemlje koje su kontinentalne i ostrvske u svom ekonomskom razvoju. Stoga je tim zemljama odobren povoljniji tretman od ostalih zemalja članica AKP-a. Tekst Sporazuma iz Kotonua ažuriran je 2005. i 2010. godine, ali liste se nisu promenile, uprkos činjenici da se stvarna lista najsiromašnijih nivoa stanovništva menja, kako je definisano od strane Ujedinjenih nacija: Zelenortska Republika je stekla status najmanje razvijene zemlje u decembru 2007, dok je Senegal taj status stekao 2001. godine, a Istočni Timor 2003. godine. Sledeće liste ne bi trebalo u potpunosti da se smatraju stvarnim spiskovima namanjih država AKP-a i ostrva (nekoliko ostrva nije navedeno).
Aneks VI Sporazuma iz Kotonua sadrži sledeće spiskove:
Najmanje razvijene države AKP-a[uredi | uredi izvor]
Angola
Benin
Burkina Faso
Burundi
Zelenortska Ostrva
Centralnoafrička Republika
Čad
Komori
Demokratska Republika Kongo
Džibuti
Ekvatorijalna Gvineja
Eritreja
Etiopija
Gambija
Gvineja
Gvineja Bisao
Haiti
Kiribati
Lesoto
Liberija
Madagaskar
Malavi
Mali
Mauritanija
Mozambik
Niger
Ruanda
Samoa
Sao Tome i Prinsipe
Sijera Leone
Solomonova Ostrva
Somalija
Sudan
Tanzanija
Tuvalu
Togo
Uganda
Vanuatu
Zambija
Najmanje razvijene prekookeanske evropske teritorije su: Angvila, Majot, Montserat, Sveta Jelena, Ostrva Terks i Kejkos, Valis i Futuna i Sen Pjer i Mikelon.
Kontinentalne članice[uredi | uredi izvor]
Bocvana
Burkina Faso
Burundi
Centralnoafrička Republika
Čad
Etiopija
Lesoto
Malavi
Mali
Niger
Ruanda
Esvatini
Uganda
Zambija
Zimbabve
Ostrvske države[uredi | uredi izvor]
Antigva i Barbuda
Bahame
Barbados
Zelenortska Ostrva
Komori
Kuba
Dominika
Dominikanska Republika
Fidži
Grenada
Haiti
Jamajka
Kiribati
Madagaskar
Mauricijus
Nauru
Papua Nova Gvineja
Sent Kits i Nevis
Sveta Lucija
Sent Vinsent i Grenadini
Samoa
Sao Tome i Prinsipe
Sejšeli
Solomonova Ostrva
Tonga
Trinidad i Tobago
Tuvalu
Vanuatu
Reference[uredi | uredi izvor]
- http://dx.doi.org/10.18697/ajfand.84.blfb1017
- http://ec.europa.eu/trade/issues/bilateral/regions/acp/regneg_en.htm
- http://ec.europa.eu/development/geographical/regionscountries/regionscountriesocts_en.cfm
- http://ec.europa.eu/development/geographical/regionscountries/countries/country_profile.cfm?cid=sh&type=short&lng=en
- ^ Agesa, Beverly; Onyango, CM; Kathumo, VM; Onwonga, RN; Karuku, GN (2019-02-01). „Climate Change Effects on Crop Production in Kenya: Farmer Perceptions and Adaptation Strategies”. African Journal of Food, Agriculture, Nutrition and Development. 19 (01): 14010—14042. ISSN 1684-5374. doi:10.18697/ajfand.84.blfb1017.
- ^ „Countries and regions - Trade - European Commission”. ec.europa.eu. Pristupljeno 2020-04-30.