Agrarna reforma

Poljoprivrednici protestuju zbog zemljišne reforme u Indoneziji, 2004.

Agrarna reforma ili zemljišna reforma je skup mera usmeren na redistribuciju agrarnih resursa jedne zemlje. U širem smislu, uključuje i promene u poljoprivrednim institucijama, kao u oporezivanju, kreditiranju, rentama, zadrugama i slično.

Zemljišna reforma uključuje promenu zakona, propisa ili običaja u vezi sa vlasništvom nad zemljištem. Zemljišna reforma može se sastojati od reraspodele imovine koju je pokrenula vlada ili koja je podržana od strane vlade, uglavnom poljoprivrednog zemljišta. Stoga se zemljišna reforma može odnositi na prenos vlasništva sa moćnijih na manje moćne, poput relativno malog broja bogatih (ili vlastelinskih) vlasnika sa velikim zemljišnim posedom (npr. plantaže, veliki rančevi ili poljoprivredne parcele) u individualno vlasništvo onih koji obrađuju zemlju. Takvi prenosi vlasništva mogu biti sa ili bez naknade; naknada može varirati od simboličnih iznosa do pune vrednosti zemljišta.

Zemaljišna reforma takođe može zahtevati prenos zemljišta iz individualnog vlasništva - čak i seljačkog vlasništva u malim gazdinstvima - u državna kolektivna gazdinstva; takođe se, u drugim vremenima i mestima, odnosilo upravo na suprotno: podela državnih kolektivnih farmi na male poseda. Međutim, zajednička karakteristika svih zemljišnih reformi je modifikacija ili zamena postojećih institucionalnih aranžmana koji regulišu posedovanje i korišćenje zemljišta. Dakle, iako zemljišna reforma može biti radikalne prirode, na primer putem velikih transfera zemljišta sa jedne grupe na drugu, ona takođe može biti manje dramatična, poput regulatornih reformi usmerenih na poboljšanje upravljanja zemljištem.

Bez obzira na to, bilo kakva revizija ili reforma zemljišnih zakona u zemlji, to i dalje može biti intenzivan politički proces, jer reforma zemljišne politike služi za promenu odnosa unutar i između zajednica, kao i između zajednica i države. Stoga čak i zemljišne reforme i pravne izmene malog obima mogu biti predmet intenzivne rasprave ili sukoba.

Agrarna reforma u Srbiji

Glavni članak: Agrarna reforma u Srbiji

Posle Prvog svetskog rata sprovedene su agrarne reforme u zemljama jugoistočne Evrope, sa ciljem ukidanja preostalih feudalnih zemljišnih odnosa i ograničenja velikog poseda.

Kraljevina SHS je nasledila razne agrarne odnose u pojedinim svojim delovima, U Bosni i Hercegovini su oni bili polufeudalni, kao i u Makedoniji, kolonski odnosi su opstali u Dalmaciji a odnosi velikoposednika i seljaka u Slavoniji i Vojvodini. Završetak Prvog svetskog rata je zaoštrio odnose između seljaka i velikoposednika, koji su čak prerastali i u velike fizičke sukobe. Ovakvi neredi su zahtevali hitno reagovanje i što brže sprovođenje agrarne reforme.

1918. godine, Narodno vijeće Države SHS je izdalo proglas kojim se tražilo ukidanje kmetstva i velikih zemljišnih poseda.

Regent Aleksandar Karađorđević je 1919. godine u svom Manifestu postavio pitanje agrarne reforme na sam vrh najvažnijih pitanja nove države. Zahtevao je momentalno pristupanje njegovom rešavanju i ukidanje kmetstva i velikih zemljišnih poseda. Istakao je kako zemlju treba podeliti siromašnim seljacima i pravično obeštetiti dotadašnje vlasnike.

1919. Vlada je doneča akt pod nazivom "Prethodne odredbe za pripremu agrarne reforme". Ovim aktom su konačno prekinuti kmetski odnosi u Makedoniji, Bosni i Hercegovini, kolonski odnosi u Dalmaciji i Istri, kao i aksploatacija velikih poseda uz otplatu štete dotadašnjim vlasnicima.

Pojam " Veliki posed" definisan je tako što su njega činile 3 kategorije: Sva fideikomisna dobra, svi posedi preko 100 jutara koji su bili dati u zakupili bili neobrađeni i svi ostali veliki posedi od 100 do 500 jutara zemlje. Bez odštete su oduzeta imanja pripadnicima kuće Habzburgovaca i stranaca koji su imanja od njih dobili.

Zemlja je dodeljivana seljacima bez zemlje, ili seljacima koji nisu imali dovoljno zemlje. Prednost su imali ratni invalidi, siročad i ratne udovice.

Kako bi se eksproprijacija osigurala, doneta je 1919. godine uredba kojom je zabranjeno otuđivanje velikih poseda koji su došli na udar agrarne reforme.

Ustavom iz 1921. godine potvrđena su načela koja su uspostavljena Prethodnom odredbom, neka od tih načela su: ukidanje feudalnih odnosa, načelo da kmetovi postaju vlasnici zemlje koju obrađuju, naknadu veleposednicima ne plaćaju bivči kmetovi već država, ekproprisanim veleposedima naseljavaće se oni koji će zemlju i obrađivati.

Sledeća faza agrarne reforme bilo je donošenje Uredbi iz 1920. i 1922. godine, koji su se bavili izdavanjem velikih poseda u četvorogodišnji zakup. Konačna faza ove reforme bilo je donošenje Zakona o likvidaciji agrarne reforme na velikim posedima iz 1931. godine. Seljacima je zemlja tek ovim zakonom priznata kao njihovo privatno vlasništvo.

Pored ovih opštih propisa, bili su doneti i posebni za pojedine jugoslovenske zemlje. Takvi su bili u južnoj Srbiji, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini i Dalmaciji.

Sprovođenje ove reforme bilo je jedno od najvećih pitanja međuratne Jugoslavije. Ovo je bio izuzetno težak zadatak jer je trebalo zadovoljiti seljake i veleposednike. Ova reforma je imala dugoročne socijalne, ekonomske ali i nacionalno-političke efekte.

Agrarni propisi

1929. godine dogodila se Svetska ekonomska kriza, što je naročito pogodilo jugoslovensko seljaštvo. Seljaštvo je činilo oko 80% ukupnog stanovništva Jugoslavije, što je nateralo državu da preuzme mere kako bi predupirala seljački bunt i zaštitila seljake od ekonomskog propadanja. U aprilu 1929. godine osnovana je specijalizovana državna ustanova za kreditiranje seljaka i njihovih sadružnih organozacija pod nazivom Privilegovana agrarna banka. Podaci govore da je 1932. godine bilo oko 700.000 zaduženih seljaka, a da je ukupni njihov dug oznosio preko 7 milijardi dinara.

1932. godine je donet Zakon o zaštiti zemljoradnika. Njime je proglašen šestomesečni moratorijum svih potraživanja prema seljacima dužnicima. Ovaj moratorijum je produžavan više od četiri godine.

1936. godine je doneta Uredba o likvidaciji zemljoradničkih dugova. Seljaci više nisu bili dužnici banaka ili zadruga, već su ti dugovi premešteni ka Privilegovanoj agrarnoj banci. Dugovi koji su bili niži od 25.000 dinara su smanjeni za pola. Otplatu druge polovine je preuzimala Privilegovana agrarna banka. uz obavezu seljaka da ta sredstva vrate u ratama sa kamatom. I pored svih ovih olakšica, većina seljaka i dalje nije bila u mogućnosti da plati svoj dug, što znači da čak i ove preduzete mere nisu bile dovoljne za rešavanje teškog položaja u kakvom su se seljaci nalazili.

Vidi još

• Agrarna reforma u Srbiji

Литература

• Michael Lipton, Land Reform in Developing Countries: Property rights and property wrongs, Routledge, 2009
• P.P.S. Ho, Who Owns China's Land? Policies, Property Rights and Deliberate Institutional Ambiguity, The China Quarterly, Vol. 166, June 2001, pp. 387–414
• R. H. Tawney, Land and Labour in China New York, Harcourt Brace & Company (1932).
• Fu Chen, Liming Wang and John Davis, "Land reform in rural China since the mid-1980s", Land Reform 1998/2, a publication of the Sustainable Development Department of the United Nations' Food and Agriculture Organization (FAO).
• William H. Hinton. Fanshen: A Documentary of Revolution in a Chinese Village. New York: Monthly Review Press, 1966. ISBN 0-520-21040-9.
• P.P.S. Ho, Institutions in Transition: Land Ownership, Property Rights and Social Conflict in China, (Oxford and New York: Oxford University Press, 2005)
• Mark Moyar, "Villager attitudes during the final decade of the Vietnam War". Presented at 1996 Vietnam Symposium "After the Cold War: Reassessing Vietnam".
• Summary of "Efficiency and wellbeing for 80 years" by Tarmo Luoma on site of TEHO magazine.
• Makhado, Rudzani Albert; Masehela, Kgabo Lawrance (maj 2012). Perspectives on South Africa's Land Reform Debate. Lap Lambert Academic Publishing GmbH KG. ISBN 978-3845416076. CS1 održavanje: Format datuma (veza)
• Kevin Cahill, "Who Owns Britain: The Hidden Facts Behind Landownership in the UK and Ireland", Canongate Books, 2002, ISBN 978-1841953106
• Kevin Cahill, "Who Owns The World: The Hidden Facts Behind Landownership", Mainstream Publishing, 2006, ISBN 978-1845961589
• Henry George, "Progress and Poverty: An inquiry into the cause of industrial depressions and of increase of want with increase of wealth: the remedy", 1879.
• Alfred Russel Wallace, "Land Nationalisation: Its necessity and its aims: Being a comparison of the system of landlord and tenant with that of occupying ownership in their influence on the well-being of the people, 1882, fourth edition 1906, Swan Sonnenschein & Co., London, & Charles Scribner's Sons, New York. [3] Arhivirano na sajtu Wayback Machine (27. septembar 2020)
• Armstrong, W A (1981). The Influence of Demographic Factors on the Position of the Agricultural Labourer in England and Wales, c.1750–1914". in "Agricultural History Review.". The Agricultural History Review. 29. British Agricultural History Society. str. 71—82. Arhivirano iz originala 1. 8. 2019. g. Pristupljeno 7. 9. 2020. 
• Beresford, Maurice (1998). The Lost Villages of England (Revised izd.). Sutton. 
• Chambers, J. D.; Mingay, G. E. (1982). The Agricultural Revolution 1750–1850 (Reprinted izd.). Batsford. 
• Court, W. H. B. (1954). A Concise Economic History of Britain. Cambridge University Press. ISBN 9780521092173. 
• Hammond, J. L.; Hammond, Barbara (1912). The Village Labourer 1760–1832. London: Longman. 
• Hey, David; Halstead, John L.; Hoyle, R. W.; Short, Brian M. (2008). David Hey, ur. Themes in The Oxford Companion to Family and Local History. Oxford: Oxford University Press. ISBN 978-0-199-53298-8. 
• Johnson, Arthur H. (1909). The Disappearance of the Small Landowner. Oxford: Clarendon Press. 
• Kropotkin, Peter (1902). Mutual Aid: A Factor of Evolution. Pristupljeno 4. 3. 2012. 
• Lindley, Keith (1982). Fenland Riots and the English Revolution. Heinemann Educational Books. ISBN 9780435325350. 
• McCloskey, Donald. (1975) "Economics of enclosure: a market analysis." pp 123-160 in European Peasants and their Markets: essays in Agrarian Economic History edited by W. N. Parker & E.L. Jones. eds (1975). online
• Moore, Barrington (1966). Social Origins of Dictatorship and Democracy: Lord and Peasant in the Making of the Modern World. Boston, Massachusetts: Beacon Press. ISBN 9780807050750. 
• Neeson, J. M. (1993). Commoners: Common Right, Enclosure and Social Change in England, 1700–1820. Cambridge University Press. ISBN 0-521-56774-2. 
• Polanyi, Karl (1944). The Great Transformation. New York, Toronto, Farrar & Rinehart. 
• Shaw-Taylor, Leigh (2001). „Parliamentary Enclosure and the Emergence of an English Agricultural Proletariat”. Journal of Economic History. 61 (3): 640—662. JSTOR 2698131. S2CID 153691075. doi:10.1017/S0022050701030030. 
• Thirsk, Joan (1958). Tudor Enclosures (oft reprinted izd.). The Historical Association. 
• Thompson, E. P. (1991). The Making of the English Working Class. Penguin. 
• Beckett, J. V. (1991). Holderness, B. A.; Turner, Michael, ur. The Disappearance of the Cottager and the Squatter from the English Countryside: The Hammonds Revisited. Land, Labour and Agriculture, 1700 1920. London: Hambledon Press. 
• Chambers, J. D. (1953). „Enclosure and Labour Supply in the Industrial Revolution”. The Economic History Review. 5 (3): 319—343. JSTOR 2591811. doi:10.2307/2591811. 
• Dahlman, Carl J (1980). The Open Field System and Beyond: A Property Rights Analysis of an Economic Institution. Cambridge University Press. ISBN 9780521228817. 
• Everitt, Alan (2000). Thirsk, Joan, ur. Common Land; The English Rural Landscape. Oxford University Press. ISBN 978-0-19-866219-8. 
• Gonner, E. C. K (1912). Common Land and Inclosure. London: Macmillan & Co.  [4]
• Humphries, J. (1990). „Enclosures, commons rights, and women.”. Journal of Economic History. 50 (1): 17—42. S2CID 155042395. doi:10.1017/s0022050700035701. 
• McCloskey, Donald N. (1972). „The Enclosure of Open Fields: Preface to a Study of Its Impact on the Efficiency of English Agriculture in the Eighteenth Century”. The Journal of Economic History. 32 (1): 15—35. JSTOR 2117175. doi:10.1017/S0022050700075379. 
• Thirsk, Joan (29. 12. 1964). The Common Fields; Past and Present. str. 3 25. 
• Judt, Tony (25. 3. 2010). Ill Fares the Land. Allen Lane/Penguin. ISBN 978-1-84614-359-5.  (Title taken from Goldsmith's work The Deserted Village)
• Marx, Karl. Das Kapital; 27. Expropriation of the Agricultural Population from the Land [Capital]. Marxists.org (na jeziku: nemački). 1. Pristupljeno 4. 3. 2012. 
• The Yellow Admiral by Patrick O'Brian

Spoljašnje veze

• Land Research Action Network:News, Analysis, and Research on Land Reform
• Land reform research papers by FAO – Food and Agriculture Organization of the UN.
  • FAO Multilingual Thesaurus on Land Tenure
  • FAO International Conference on Agrarian Reform and Rural Development (ICARRD), March 2006
• U.S. and Third World Land Reform from the Dean Peter Krogh Foreign Affairs Digital Archives
• Global Food Security Threatened by Corporate Land Grabs in Poor Countries – video report by Democracy Now!
• Civil Society conference "Land, Territory and Dignity", March 2006
• World Bank archived online discussion: "Can Formal Property Titling Programs Ensure Increased Business Investments and Growth?"
• Rural Development Institute, Securing land rights for the world's poorest
• Bernstein, H. (2002). „Land Reform: Taking a Long(er) View”. Journal of Agrarian Change. 2 (4): 433—463. doi:10.1111/1471-0366.00042. 
• Laxton (open field village)
• Enclosure as it affected an English Midlands village in the nineteenth century