Pređi na sadržaj

Andrej Jerjomenko

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
andrej jerjomenko
Andrej Jerjomenko
Lični podaci
Datum rođenja(1892-10-14)14. oktobar 1892.
Mesto rođenjaMarkovka, Starobelski okrug, Jekaterinoslavska gubernija, Ruska Imperija
Datum smrti19. novembar 1970.(1970-11-19) (78 god.)
Mesto smrtiMoskva, Ruska SFSR, SSSR
Profesijavojno lice
Delovanje
Član KPSS od1918.
Učešće u ratovimaPrvi svetski rat
Ruski građanski rat
Veliki otadžbinski rat
SlužbaSovjetska armija
ČinMaršal Sovjetskog Saveza

OdlikovanjaODLIKOVANjA SSSR


MEĐUNARODNA ODLIKOVANjA

Andrej Jerjomenko (rus. Андре́й Ива́нович Ерёменко; Markovka, 14. oktobar 1892. — Moskva, 19. novembar 1970) bio je maršal Sovjetskog Saveza

Od 1913. služio u ruskoj carskoj vojsci. Učestvovao na strani Sovjetske Rusije u građanskom ratu 19181920. Član KPSS od 1918. Od 1919. do 1939. na službi u 14. konjičkoj diviziji, u kojoj je vršio dužnosti od komandira izviđačkog odeljenja, do komandanta divizije. Vojnu akademiju M. V. Frunze završio 1935. Komandant Kozačkog korpusa postao je 1939, a komandant 1. samostalne armije na Dalekom istoku 1940. U Drugom svetskom ratu, bio je 1941. najpre zamenik, a zatim komandant zapadnog, pa Brjanskog fronta, koji je zatvarao Moskovski pravac. U 1942. Jerjomenko je komandant 4. udarne armije, Jugoistočnog, pa Staljingradskog fronta, čije su jedinice učestvovale u staljingradskoj bici. U 1943. komandant Južnog i Kalininskog fronta, koji su uspešno učestvovali u opštoj sovjetskoj ofanzivi. U 1944. komandovao samostalnom Primorskom armijom, koja je oslobodila Krim; zatim 2. pribaltičkim frontom, koji je izbio na Riški zaliv, i učestvovao u oslobođenju Rige. Od aprila 1945. Jerjomenko je komandant 4. ukrajinskog fronta, čije kroz Slovačku nadirale u pravcu Praga. Posle Drugog svetskog rata je komandant Prikarpatskog, Zapadnosibirskog i Severnokavkavskog vojnog okruga, a od maja 1958. Generalni inspektor Ministarstva odbrane SSSR. Napisao je više dela o Drugom svetskom ratu (Na zapadnom pravcu, Beograd, 1961; Staljingrad, Beograd, 1965. i dr.).[1]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Vojna enciklopedija. 4 (Drugo izdanje izd.). Beograd. 1972. str. 58.