Pređi na sadržaj

Antioh iz Askalona

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Antioh iz Askalona
Lični podaci
Datum rođenja130. p. n. e.
Mesto rođenjaAskalon,
Datum smrti68. p. n. e.)
Mesto smrtiAtina,
Filozofski rad
Škola filozofijePlatonove akademije
Interesovanjafilozof

Antioh iz Askalona ( stgrč. Αντιοχος ο ΑσκαλωνιοΑντιοχος ο Ασκαλωνιος ; oko 130 - 68. p. n. e.) - starogrčki filozof. Ponekad se naziva i upravnikom četvrte Platonove akademije[1].

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rođen u je gradu Askalonu u Palestini. Detinjstvo i mladost proveo je u Askalonu.Iz potrebe da završi svoje obrazovanje oko 110. p. n. e. otišao u Atinu, gde je upisao Platonovu akademiju. Upravnik Akademije u to vreme bio je Filon iz Larise.

Kasnije, primoran da napusti Atinu zajedno sa drugim filozofima zbog Mitridatove ofanzive, Antioh je držao predavanja u Rimu. Lukul, koji je veoma cenio Antioha, postao mu je prijatelj. Kao što Plutarh piše: „Lukul je uložio mnogo napora da Antioha učini svojim prijateljem i stalnim pratiocem i uključi ga u borbu protiv Filonovih sledbenika.“[2]. Zajedno sa Lukulom, Antioh je posetio Aleksandriju (između 87. i 84. pne). Vrativši se u Atinu, Antioh je osnovao sopstvenu školu za razliku od Filonove akademije. Antioh je umro 68. p. n. e., verovatno tokom Lukulovog vojnog pohoda na Siriju.

Antioh je dugo bio pristalica Nove akademije, ali je potom Akademiju pretvorio od skepticizma Arkesilaja i Karneada ka učenju Antičke akademije. Glavno načelo pravca koje je razvio Antioh bila je teza o jedinstvu akademskog i peripatetičkog učenja. Filozof je takođe izneo niz ubedljivih argumenata protiv skepticizma. Antiohovi učenici su bili Ciceron, koji je pohađao njegova predavanja u Atini 79-78. p. n. e. i Markus Terens Varo. Džon Dilon primećuje da se „zahvaljujući Varonu uticaj Antioha kasnije proširio na Seneku, a zatim i na Avgustina. Antioh je autor niza dela koja do nas nisu stigla („Kanon“, „O bogovima“ itd.).

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Sardes, Jacques (2012-03-01). „Le dictionnaire des philosophes antiques”. Humanisme. N° 295 (1): 113—113. ISSN 0018-7364. doi:10.3917/huma.295.0113. 
  2. ^ Fabjan, Dragica (2006-07-30). „Plutarh, O vzgoji otrok”. Keria: Studia Latina et Graeca. 8 (1): 149—164. ISSN 2350-4234. doi:10.4312/keria.8.1.149-164.