Antropometrija

Antropometrija je metod mjerenja morfoloških karakteristika ljudskog tijela i njegovih segmenata.
U antičko doba vršena su izvjesna a. mjerenja, a kipari su koristili mjerenja za proporcioniranje statua ljudi. Prva mjerenja regruta počinju 1741. u Norveškoj, kasnije Finskoj, Švedskoj i Rusiji, čime se začela vojna antropometrija.
Pri ispitivanju fizičke razvijenosti mjere se: visina, težina, obimi (trbuha, grudi, podkoljenice, nadlaktice), debljina nabora kože i biakromijalni, bideltoidni, i bikristalni dijametri. Dobijeni rezultati označavaju fizičku aktivnost poređenjem s standardima i ndeksima.
Metod standarda uzima za mjeru statističke podatke veće populacije. Metod indeksa uzima 2 ili više veličina od izmjerenog ispitanika, proračunava odnos, i upoređuje ga s normama.
U novije vrijeme antropometrijska ispitivanja se ne uzimaju kao jedino mjerilo razvijenosti, već u sklopu sa ispitivanjima kardio-vaskularnog sistema i testovima tjelesne sposobnosti.
Vidi još
[uredi | uredi izvor]Literatura
[uredi | uredi izvor]- Vojna enciklopedija, Beograd, 1970, knjiga prva, strane 178 i 179.