Pređi na sadržaj

Antun Knežević

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Antun Knežević
Datum rođenja(1834-01-09)9. januar 1834.
Mesto rođenjaVarcar VakufO. carstvo
Datum smrti22. septembar 1889.(1889-09-22) (55 god.)
Mesto smrtiKotor VarošAustrougarska

Antun Knežević je bio rimokatolički fratar, nastavnik i književnik. Rođen je 1834. godine u Varcar Vakufu (današnjem Mrkonjić Gradu). Njegov otac Anto je došao iz Uskoplja kod Gornjeg Vakufa, a majka Agata Stipić-Ivekić je rođena u Varcar Vakufu. Odgajio ga je fra Grgo Knežević, stric njegovog oca.

Srednjoškolsko obrazovanje je stekao u fojničkom samostanu, gde ga je podučavao fra Marijan Jakovljević. Studirao je filozofiju i teologiju u Rimu i Sijeni. Počeo je da uči za fratra 26. aprila 1851, a prvu misu je održao 21. septembra 1856. godine.

Zalagao se za izgradnju franjevačkog samostana u Jajcu. Odobrenje za obnovu tog porušenog samostana je dobio 1882. godine, a svečano je otvoren 1886. U Livnu je pokušao osnovati istorijsko-geografsko društvo, ali u tome nije uspeo. Bavio se i pisanjem i najveći broj dela je napisao i objavio pred kraj svog života. Umro je 22. septembra 1889. tokom služenja mise u Kotor Varoši.

Službe[uredi | uredi izvor]

Pisana dela[uredi | uredi izvor]

  • „Rieč popa Gojka Miroševića svojem Bošnjakom i Hercegovcem“
  • „Rieč hodže bosanskog Hadži Muje Mejovića“
  • „Mladić bosanski proviđen u svojoj učionici za prvu godinu“
  • „Rieč hodže Petrovačkog bratiji Turcima“
  • „Suze Bošnjaka nad grobnicom kralja svoga u Jajcu“
  • „Krvava knjiga“ (1869)
  • „Bosanski prijatelj“ IV (1870)
  • „Opet o grobu bosanskom“
  • „Povjesnica Franjevačkog samostana u Jajcu“ I-III (1884—1886)
  • „Kratka povijest kralja bosanskih“ I-III (1884—1887)
  • „Pad Bosne“ (1886)
  • „Carsko-turski namjesnici u Bosni i Hercegovini“ (1887)
  • „Varica“ (1888)

Izvori[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]