Pređi na sadržaj

Ardi

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Ilustracija Ardijevog skeleta

Ardi je fosilni nalaz bića iz vrste ardipitekus ramidus (lat. Ardipithecus ramidus), izumrle vrsta primata iz veoma rane faze razvoja hominida, koje je živeo pre oko 4,4 miliona godina u doba ranog Pliocena.[1]. Iako je otkrivena 1994. godine paleontolozima je bilo potrebno 15 godina da potvrde datovanje nalaza.

Tim Vajt, američki paleontolog i biolog koji je sa Donaldom Džohansonom otkrio Lusi, pronašao 17 fragmenata fosila ramidusa u depresiji Afar u srednjem toku Avaša u Etiopiji. Očuvano je 45% skeletnog materijala. Smatra se da je Ardi starija oko milion godina od Lusi i da je živela pre oko 4,4 miliona godina. Bila je niskog rasta (oko 120 centimetara) i težine oko 50 kilograma. Zapremina mozga bila je između 300 i 350 cm³, što je zapremina slična onoj koju imaju šimpanze i čini samo 25% zapremine mozga savremenog čoveka. Smatra se da je Ardi davni predak čoveka i prethodnik australopitekusa. Fosili su otkriveni u Etiopiji u Afarskoj pustinji, na lokalitetu Aramis, 74 kilometara udeljanom od mesta gde je otkriven čuveni australopitekus Lusi[2] u septembru 1994. godine u sloju između dva vulkanska stratuma, prema kojima je izvršeno datovanje.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Perlman, David (12. 7. 2001). „Fossils From Ethiopia May Be Earliest Human Ancestor”. National Geographic News. Pristupljeno 1. 10. 2010. „koautor teksta je Tim Vajt, paleoantropolog koji je 1994, otrkio fosilne ostatke Ardipitekusa ramidusa, koji je tada bilo najstariji poznati fosil koji se datuje u 4,4 miliona godina 
  2. ^ Ardi, karika koja nedostaje, Nacionalna geografija, oktobar 2009.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]