Pređi na sadržaj

Arnemova zemlja

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Obala Arnemove zemlje

Arnemova zemlja (engl. Arnhem Land i hol. Arnhems Landt) često i Arnhemova zemlja je oblast na krajnjem severu Australije.[1]Obuhvata pobrđe sa srednjom nadmorskom visinom do 300 metara, sastavljeno od kvarcnog peščara, kvarcita i vulkanskih stena. Oivičeno je platoom Berkli na jugu, Karpentarijskim zalivom na istoku, Arafurskim morem na severu i platoom Kimberli na jugozapadu. Na zapadu se nastavlja na Nacionalni park Kakadu. Zahvata površinu od oko 96.000 km²[1], gde živi oko 17.000 stanovnika. Teritorijalno pripada saveznoj državi Severna teritorija. Klima ovih predela je tropsko-monsunska sa izraženim vlažnim i suvim delom godine. Temperatura se kreće u rasponu od 15-33 °C. Od 1931. godine Arnhemova zemlja je starosedelački rezervat[1], najveći u zemlji. Odlikuje se brojnim kulturnim nasleđem, crtežima po kamenu i sl. Regija je dobila ime prema holandskom gradu Arnemu[1], tačnije po brodu „Arnem“ kojim je upravljao holadnski istraživač Jan Karstenc 1623. godine.[1]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Vujadinović, S. (2009):Regionalna geografija Australije, Geografski fakultet, Beograd

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v g d Mišić, Milan, ur. (2005). Enciklopedija Britanika. A-B. Beograd: Narodna knjiga : Politika. str. 70. ISBN 86-331-2075-5.