Arhiepiskopska kapela u Raveni
Arhiepiskopska kapela u Raveni Cappella Arcivescovile | |
---|---|
![]() | |
Svetska baština Uneska | |
Zvanično ime | Arhiepiskopska kapela u Raveni |
Mesto | Ravena, Italija |
Koordinate | 44° 24′ 56″ S; 12° 11′ 52″ I / 44.4156° S; 12.1978° I |
Kriterijum | kulturno dobro: i, ii, iv |
Referenca | 788 |
Upis | 1996 (20. sednica) |
Veb-sajt | http://whc.unesco.org/en/list/788 |
Arhiepiskopska kapela (ital. Capella Arcivescovile) ranohrišćanski je spomenik u italijanskom gradu Raveni. Ona je najmanja od osam spomenika upisanih na Uneskov spisak mesta Svetske baštine u Evropi 1996. godine pod imenom: „Ranohrišćanski spomenici i mozaici u Raveni” kao „jedini ranokršćanski oratorijum koji je sačuvan do danas”.[1]
Istorija
[uredi | uredi izvor]Ova mala kapela u obliku grčkog krsta zapravo je oratorijum biskupa nikejske vere, izgrađena krajem 5. veka. Iako se pripisivala Svetom Petru Krizologu, biskupu Ravene (433—450), ona je verovatnije delo biskupa Petra II koji je postao biskup 495. godine, kada je vladao ostrogotski kralj Teodorik I.
Arhitektura i unutrašnjost
[uredi | uredi izvor]Kapela je danas posvećena Svetom Andriji, iako je izvorno bila posvećena Hristu Spasitelju, o čemu svedoče mozaici u luneti iznad trema gde je prikazan Hrist kao pobedonosni rimski ratnik s krstom preko ramena kako gazi zveri, lava i zmiju, dok u levoj ruci drži otvorenu knjigu u kojoj se ističu Hristovi epiteti na latinskom (ikonografija snažnog protiv-arijanskog simbolizma). Donji delovi zgrade su obloženi šarenim mermerom, koji je sačuvan na svodu, dok je ostale delove preslikao renesansni slikar Luka Longi u 16. veku.