Pređi na sadržaj

Баба Анујка (knjiga)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Baba Anujka
Korice knjige Baba Anujka
Nastanak i sadržaj
AutorŠimon A. Đarmati
Zemlja Srbija
Jeziksrpski
Žanr / vrsta deladokumentarna knjiga
Izdavanje
IzdavačLaguna
Broj stranica212
Tip medijamek povez
Prevod
Datum
izdavanja
25. mart 2021.
Klasifikacija
ISBN?978-86-521-4009-1

Baba Anujka: banatska veštica: prvi serijski ubica u Srbiji je dokumentarna knjiga profesora Šimona A. Đarmatija (1952) objavljena 2021. godine. Knjigu je objavila izdavačka kuća "Laguna" iz Beograda.[1]

O autoru[uredi | uredi izvor]

Šimon A. Đarmati je rođen 1952. godine u Zrenjaninu. Đarmati je profesor hemičar u penziji i renutno živi i stvara u Beogradu. Autor je i koautor mnogih univerzitetskih udžbenika, monografija, naučnih i stručnih radova, feljtona... Sem knjiga za odrasle, piše i za decu.[2]

O knjizi[uredi | uredi izvor]

Knjiga je nastala kao rezultat autorovog višegodišnjeg istraživanja. Građu za knjigu Đarmati je nalazio u Istorijskom arhivu Pančeva, domaćim i stranim novinama koje su pisale o radu baba Anujke.[3]

Knjiga je priča o Ani Dei, ili kako je zapamćena kao baba Anujka iz Vladimirovaca. Poreklom Rumunka baba Anujka (18381938) je došla u Petrovo selo, danas Vladimirovac, opština Alibunar, početkom 19. veka.[4] Baba Anujka je bila trovačica po zanimanju. Kod nje su dolazili ljudi koji su želeli da reše svoj problem tako što bi uklonili osobu koja im zadaje nedaće. Baba Anujka bi napravila efikasan napitak na osnovu informacije o zdravlju i telesnim karakteristikama žrtve. Ona je čak tvrdila da pomaže ljudima koji su se našli u nevolji. Smatra se da je Baba Anujka otrovala oko pedeset ljudi. Neki smatraju da je taj broj i veći i da prelazi 100. [5]

Baba Anujka je imala "agentkinju" Ljubinu Milanov koja je bila zadužena da prolazi kroz selo i osluškuje gde i kod koga postoje problemi koje bi baba Anujka mogla da reši. Baba Anujka bi davala "bajanu vodicu" i tako se rešavala osobe koja je problem. Glas bi se pronosio Banatom do najudaljenijih krajeva te su kod babe Anujke dolazili po pomoć. Pretpostavlja se da ju je njena agentkinja Ljubina prijavila anonimnim pismom. Babi Anujki je suđeno i osuđena je na 15 godina robije. Puštena je na slobodu 1936. godine, a umrla dve godine kasnije.[4]

Sadržaj[uredi | uredi izvor]

Knjiga sadrži sledeća poglavlja:[6]

  • Vreme velikih trovača i trovačkih afera
  • Velika trovačica Ana Dee - baba Anujka
  • Baba Anujka: Poreklo i prva sumnja - smrt Gaje prokina
  • Anonimno pismo i nove istrage
  • Stana je više volela život, a manje muža Lazara
  • Ljubina je znala vračarine tajne
  • Istraga protiv vračare
  • Zla ćud Nikole Momirova
  • Slučaj Koste Carine
  • Suđenje u Pančevu
  • Glavna rasprava
  • Izricanje presude
  • Baba Anujka pred apelacijom
  • Presuda Kasacionog suda
  • Susret u zatvoru sa baba Anujkom
  • Zločini po baba Anujkinom receptu
  • Kako je baba Anujka skončala ovozemaljski život
  • Oluja

Film o baba Anujki[uredi | uredi izvor]

U planu je snimanje filma o Babi Anujki. Reditelj iz Pančeva Ivan Rakidžić potpisuje režiju filma. Dve godine sakupljao je građu i radio na scenariju.[7]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Baba Anujka : banatska veštica : prvi serijski ubica u Srbiji”. plus.sr.cobiss.net. Arhivirano iz originala 16. 11. 2021. g. Pristupljeno 16. 11. 2021. 
  2. ^ „Šimon A. Đarmati”. laguna.rs. Pristupljeno 16. 11. 2021. 
  3. ^ „Pojavila se knjiga o babi Anujki, bila je prva žena serijski ubica na našim prostorima”. telegraf.rs. Pristupljeno 16. 11. 2021. 
  4. ^ a b „Banatska vračara baba Anujka ubijala „bajanom vodicom. laguna.rs. Pristupljeno 16. 11. 2021. 
  5. ^ „Baba Anujka: Banatska veštica”. korisnaknjiga.com. Pristupljeno 16. 11. 2021. 
  6. ^ Đarmati, Šimon A. (2021). Baba Anujka - Banatska veštica (2. izd.). Beograd: Laguna. str. 7-8, 9-12. ISBN 978-86-521-4009-1. 
  7. ^ „Snima se film o prvom serijskom ubici u Srbiji: Reportaža portala Telegraf.rs prešla milion pregleda”. telegraf.rs. Pristupljeno 17. 11. 2021. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]