Bakar(II) sulfat
| |||
| |||
Nazivi | |||
---|---|---|---|
IUPAC naziv
Bakar(II) sulfat
| |||
Drugi nazivi
Kuprisulfat
plavi kamen | |||
Identifikacija | |||
ECHA InfoCard | 100.028.952 | ||
EC број | 231-847-6 | ||
MeSH | Copper+sulfate | ||
RTECS | GL8800000 (anhidrovan) GL8900000 (pentahidrat) | ||
Svojstva | |||
CuSO4 | |||
Molarna masa | 159,61 g/mol (анхидрован) 249.68 g/mol (пентахидрат) | ||
Agregatno stanje | plava kristalna supstanca (pentahidrat) prljavobeli prah (anhidrovan) | ||
Gustina | 3,60 g/cm3 (анхидрован) 2.284 g/cm3 (пентахидрат) | ||
Tačka topljenja | 110 °C (−4H2O) 150°C (423 K) (−5H2O) < 650 °C raspada se | ||
31.6 g/100 ml (0 °C) | |||
Struktura | |||
Kristalna rešetka/struktura | triklinična sistema | ||
Geometrija molekula | oktaedar | ||
Termohemija | |||
Standardna molarna
entropija (S |
109.05 J K−1 mol−1 | ||
Opasnosti | |||
EU klasifikacija (DSD)
|
Opasan po zdravlje (Xn) Iritant (Xi) Opasan za životnu sredinu (N) | ||
R-oznake | R22, R36/38, R50/53 | ||
S-oznake | (S2), S22, S60, S61 | ||
Tačka paljenja | Ne gori | ||
Srodna jedinjenja | |||
Drugi katjoni
|
Nikl(II) sulfat Cink sulfat | ||
Ukoliko nije drugačije napomenuto, podaci se odnose na standardno stanje materijala (na 25°C [77°F], 100 kPa). | |||
Reference infokutije | |||
Bakar(II) sulfat je neorgansko hemijsko jedinjenje hemijske formule CuSO4, gde je oksidacioni broj bakra +2. Poznato je još i pod nazivom plavi kamen i predstavlja najvažniju so bakra.
Dobijanje
[uredi | uredi izvor]Plavi kamen se može dobiti na nekoliko načina[1]:
- Otpaci bakra zagrevanjem sa sumporom u plamenoj peći daje bakar(I) sulfid, koji se na vazduhu oksiduje u sulfat.
- Može se dobiti i raspršavanjem razblažene sumporne kiseline na bakarne otpatke u tornju obloženom olovom, uz prisustvo vazduha:
- Dobija se i prženjem sulfidnih ruda bakra, pri čemu se bakar, ali i prisutno gvožđe oksiduju, pa se razdvajaju uz pomoć sumporne kiseline. Ipak, razdvajanje nije potpuno, pa plavi kamen sadrži i primese ovog drugog oksida.
- Čist sulfat se dobija u laboratoriji reakcijom kuprioksida sa sumpornom kiselinom, a potom kristalizacijom.
Fizička i hemijska svojstva
[uredi | uredi izvor]Anhidrovana so je vrlo higroskopna, što se inače i koristi za dokazivanje malih količina vode. Može se dobiti zagrevanjem na iznad 230 °C, kada plavi kamen izgubi vodu. Na temperaturi od 340 °C gradi se bazni sulfat, a iznad 650 °C se raspada na oksid. Na sobnoj temperaturi poznat je pentahidrat plave boje, lako rastvorljiv u vodi. Na 15 °C u 100 grama vode se rastvara 32,9 grama sulfata.[1]
Primena
[uredi | uredi izvor]Plavi kamen se upotrebljava u raznim oblastima ljudskog delovanja; u galvanostegiji, u električnim baterijama, u industriji boja, posebno izradu zelenih pigmenata, ali i u štampanju pamučnih tkanina, za impregnaciju drveta, a pomešan sa krečnim mlekom, upotrebljava se i kao fungicid.[1]
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ a b v Parkes G. D., Fil D. Melorova moderna neorganska hemija. Naučna knjiga, Beograd, 1973.