Pređi na sadržaj

Banja Šeher

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Banja Šeher nalazi se pet kilometara od centra Banje Luke, u podnožju Ban brda, na samom izlazu rijeke Vrbas iz kotline.

Termomineralni izvori[uredi | uredi izvor]

U krugu od pet do dvadeste kilometara od centra Banje Luke nalaze se tri banje- Šeher, Laktaši i Slatina. Banja Šeher se nalazi u gradskom naselju Srpske toplice. Ovo naselje predstavlja najstariju gradsku četvrt, sa tradicionalnom arhitekturom bosanske kuće ovog podneblja. U blizini postojećih kupatila u Srpskim toplicama pronađeno je dosta rimskog novca, koji dokazuje da su mineralni izvori bili poznati još i starim Rimljanima. Na području od svega 500 do 600 kvadratnih metara nalazi se nekoliko izvora s toplom mineralnom vodom i bazen zatvorenog tipa. Voda je sulfatična, murijatična i zemnoalkalna, temperature od 25 do 35 °C. U banji se koristi termomineralna voda iz dva bunara, u kojima se temperatura razlikuje za 5 °C, u jednom 30, a u drugom 25 °C.

Upotrebljava se za kupanje u zatvorenom bazenu, a liječi reumatizam mišića i zglobova, neuralgije i razne kožne bolesti. Sa jednog od izvora voda se upotrebljava za piće.

Razvojni put[uredi | uredi izvor]

Samo ime Banje Luke ukazuje na to da je teritorija ovog grada bogata termomineralnim izvorima, pogodnim za liječenje brojnih oboljenja. Stanovnici grada i okolnih naselja imali su od davnina naviku korišćenja javnih kupatila, koja nisu samo održavala higijenu, nego i liječila, jer je voda svojim visokom koncentracijom sumpora i raznih minerala blagotvorno uticala na razne vidove bolesti zglobova, kostiju, infekcije i drugo. Ratna dejstva na prostoru Bosne i Hercegovine za posljedicu su imala rušenje, paljenje objekata banje, što je dovelo do prekida rada, a nakon rata i njenog sporijeg razvoja. Međutim, unazad nekoliko godina, promjenom vlasničke strukture, „Banja Šeher” započinje ubrzani put razvoja i uvođenje novih sadržaja u turističku ponudu.

Ljekovitost vode[uredi | uredi izvor]

Termomineralni izvori „Banje Šeher” pomažu u liječenju kožnih, reumatskih i srčanih oboljenja. U sklopu nje od 1983. godine, kada je izgrađen, radi i bazen dimenzija 25 h 12,5 m, a u funkciji je tokom cijele godine. Puni se direktno banjskom vodom sa dva vrela sa dubene od 160 metara, u kojem se temperatura vode razlikuje za 5 °C. Prečišćavanje bazena obavlja se prirodnim oticanjem - prelijevanjem od 170 do 250 litera vode u minutu tokom 24 časa.[1]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ BANjE Republike Srpske, Slatina, 2008.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • BANjE Republike Srpske, Slatina, 2008.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

  • Zvanični sajt grada Banja Luka [1]