Pređi na sadržaj

Biblioteka retkih knjiga i rukopisa Bejnek

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Biblioteka retkih knjiga i rukopisa Bejnek
Beinecke Rare Book & Manuscript Library
Biblioteka retkih knjiga i rukopisa Bejnek
Osnivanje1963.
LokacijaNju Hejven
 SAD
Vrstaarhiv
biblioteka retkih knjiga i rukopisa
Veb-sajtBiblioteka retkih knjiga i rukopisa Bejnek

Biblioteka retkih knjiga i rukopisa Bejnek je biblioteka retkih knjiga i književni arhiv u Nju Hejvenu. Smeštena je na trgu univerziteta Jejl, zgrada je osnovana 1963.[1][2] Osnovala ju je porodica Frederika B. Bajneka, tako stečući svoju zadužbinu. Biblioteka je finansijski nezavisna od univerziteta.[3] To je jedna od najvećih zgrada na svetu u potpunosti posvećena retkim knjigama i rukopisima.[4]

Zgrada biblioteke ponovo je otvorena u septembru 2016. godine nakon 18-mesečnog zatvaranja zbog većeg renoviranja, koje je podrazumevalo zamenu sistema grejanja i klimatizaciju zgrade i proširenje nastavnih i izložbenih mogućnosti.[5]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Stakleni toranj prikazuje i štiti retke knjige.

Krajem 19. veka, retke i vredne knjige biblioteke univerziteta Jejl bile su smeštene na posebne police u biblioteci univerziteta, danas poznate kao Dvajt hol. Kada je 1918. godine Džon Vilijam Sterling premešten na univerzitet, doneta je odluka da se stvori posebna čitaonica za retke knjige, koja je prerasla u odeljenje za retke knjige kada je zgrada otvorena 1930. Budući da odeljenje nije sadržavalo knjige ili materijale, profesor engleskog jezika je sa Čonsijem Brusterom Tinkerom podneo molbu bivšim studentima univerziteta Jejla da doniraju materijale koji bi univerzitetu pružili monumentalnu kolekciju poput njegove nove zgrade.[6] Do trenutka kada se otvorio, Tinkerov apel je prikupio impresivnu kolekciju retkih knjiga, uključujući Gutenbergovu Bibliju i nekoliko glavnih kolekcija iz porodice Bajnek, a posebno njenu kolekciju na zapadu Amerike.[6]

Do 1958. godine biblioteka je posedovala više od 130.000 retkih knjiga i mnogo više rukopisa.[7] Skupljena kolekcija pokazala se prevelikom za čitaonicu neprikladnu za njihovo očuvanje. Nakon što su univerzitetu Jejlu već dali značajne kolekcije, Edvin i Bajnek, kao i Johana Veigle, dali su sredstva za izgradnju namenske zgrade biblioteke retkih knjiga.[8] Kada se Bajnekova biblioteka otvorila 14. oktobra 1963. godine, postala je biblioteka retkih knjiga i tri posebne zbirke: Zbirka američke književnosti, Zbirka Zapadne Amerike i Zbirka Hemačke književnosti. Ubrzo nakon toga, pridružili su im se kolekcija Džejms Maršal i Marija Lujza Ozborn.

Biblioteka Bajnek postala je spremište knjiga kolekcije univerziteta Jejl štampanih negde pre 1800. godine, knjiga štampanih u Latinskoj Americi pre 1751. godine, knjiga štampanih u Severnoj Americi pre 1821. godine, novina i široke strane štampanih u Sjedinjenim Državama pre 1851. godine, evropskih traktata i brošura štampanih pre 1801. godine i slovenske, istočnoevropske i bliskoistočne knjige kroz osamnaesti vek, kao i posebne knjige van ovih kategorija.

Sada se kolekcija proteže do današnjih dana, uključujući moderna dela kao što su poezija ograničenih izdanja i umetničke knjige. Biblioteka takođe sadrži hiljade linearnih stopa arhivske građe, od drevnih papirusa i srednjovekovnih rukopisa do arhiviranih ličnih radova modernih pisaca.

Izložbe[uredi | uredi izvor]

Kontrolisani centralni regal biblioteke nalazi se desno. U malim osvetljenim vitrinama na poluspratu nalaze se privremeni eksponati.

Pored predmeta na stalnoj izložbi, poput Gutenbergove Biblije, biblioteka nudi celogodišnji program privremenih eksponata iz svojih kolekcija.[9] Na primer, 2006. godine biblioteka je predstavila Breaking the Binding: Printing and the Third Dimension, list knjige, pop-ap knjige, perspektivne knjige, panorame.[10] Vitrine se nalaze na poluspratu i u prizemlju, a šira javnost ih može slobodno pregledati kad god je biblioteka otvorena.

Biblioteka je 2013. proslavila 50 godina postojanja.[11] Održane su dve celogodišnje izložbe koje su istraživale arhitekturu i ljude biblioteke, kao i niz vitrina retko viđenih rukopisa, štampanih dela i vizuelnih predmeta iz svih kustoskih područja.[12]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Gordon Bunshaft on Beinecke Library”. Som.com. Arhivirano iz originala 8. 6. 2011. g. Pristupljeno 1. 6. 2011. 
  2. ^ „Yale University - Beinecke Rare Book and Manuscript Library”. www.SOM.com. Arhivirano iz originala 8. 6. 2011. g. Pristupljeno 1. 6. 2011. 
  3. ^ Fellman, Bruce (februar 2002). „Leading the Libraries”. Yale Alumni Magazine. Yale Alumni Publications, Inc. Pristupljeno 3. 6. 2012. 
  4. ^ „About the Building | Beinecke Rare Book & Manuscript Library”. beinecke.library.yale.edu (na jeziku: engleski). 20. 12. 2018. Pristupljeno 30. 3. 2019. 
  5. ^ „Beinecke Library Renovation”. beineckelibraryrenovation.yale.edu (na jeziku: engleski). Yale University. Pristupljeno 20. 2. 2017. 
  6. ^ a b Taylor, Merrily E. (1978). The Yale University Library 1701–1978: its History, Collections, and Present Organization. New Haven: Yale University Library. 
  7. ^ Taylor, Merrily E. (1978). The Yale University Library 1701–1978: its History, Collections, and Present Organization. New Haven: Yale University Library. 
  8. ^ Parks, Stephen, ur. (2007). The Beinecke Library of Yale University. New Haven: Yale University Press. ISBN 9780300133981. 
  9. ^ „Exhibitions”. Yale University Beinecke Rare Book and Manuscript Library. Yale University Beinecke Rare Book and Manuscript Library. Pristupljeno 3. 6. 2012. 
  10. ^ „Breaking the Binding: Printing and the Third Dimension | Beinecke Rare Book & Manuscript Library”. beinecke.library.yale.edu (na jeziku: engleski). Yale University. Arhivirano iz originala 9. 4. 2018. g. Pristupljeno 20. 2. 2017. 
  11. ^ Special Events | Beinecke Rare Book & Manuscript Library Arhivirano februar 2, 2014 na sajtu Wayback Machine. Beinecke.library.yale.edu. Retrieved April 12, 2014
  12. ^ Beinecke Rare Book & Manuscript Library. „50th Anniversary”. Arhivirano iz originala 2. 10. 2013. g. Pristupljeno 9. 9. 2013. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]