Bitka kod Brajtenfelda (1631)
Bitka kod Brajtenfelda | |||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|
Deo Tridesetogodišnji rat | |||||||
![]() Gustav Adolf u bici kod Brajtenfelda | |||||||
| |||||||
Sukobljene strane | |||||||
Švedsko carstvo Saksonija |
Sveto rimsko carstvo Kraljevina Ugarska | ||||||
Komandanti i vođe | |||||||
Gustav II Adolf | Johan Tili | ||||||
Jačina | |||||||
39.000 75 topova[1] |
36.000 26 topova[1] | ||||||
Žrtve i gubici | |||||||
preko 100[a][1] | 18.000[b][1] |
Bitka kod Brajtenfelda odigrala se 17. septembra 1631. godine između Protestantske unije (Švedska i Saksonija) i Katoličke lige (Sveto rimsko carstvo, Kraljevina Ugarska). Bitka je deo Tridesetogodišnjeg rata i završena pobedom Švedske i protestanata.[1]
Suprotstavljene snage
[uredi | uredi izvor]Šveđane i Saksonce predvodio je Gustav II Adolf, a Katolike Johan Tili. Snage su bile prilično izjednačene; saveznici su imali oko 39 000 ljudi, a Tili 36 000 od čega 11.000 konjanika. U artiljeriji su saveznici bili znatno jači: 75 prema 26 oruđa. Švedske trupe bile su bolje od carskih, a ove od saksonskih.[1]
Bitka
[uredi | uredi izvor]U prvoj fazi bitke carevci su razbili Saksonce, koji su se nalazili na levom krilu savezničkog rasporeda. Porazu Saksonaca znatno su doprineli laki konjanici iz Hrvatske. Poraz Saksonaca doveo je Šveđane u krizu koju su ipak pretvorili u pobedu, zahvaljujući kvalitetu svoje vojske, njenoj vatrenoj moći, manevarskoj sposobnosti, a i celishodno raščlanjenom borbenom poretku koji je omogućavao sadejstvo vatre i pokreta konjice i pešadije. Bio je to prvi sudar između dinamične i elastične švedske taktike i glomazne španske, čiji je glavni izraz bio masovni udar pešadije. Carevci su izgubili oko 18.000 ljudi, od toga 10.000 poginulih; Šveđani samo 100, a Saksonci nešto više.[1]
-
Bitka kod Brajtenfelda
Napomene
[uredi | uredi izvor]Vidi još
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]Literatura
[uredi | uredi izvor]- Vojna enciklopedija, tom 1 (789)