Bitka na jezeru Hasan
Bitka na jezeru Hasan | |||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Deo Sovjetsko-japanskog graničnog rata | |||||||||
Poručnik I. N. Mošljak i dva sovjetska vojnika na brdu Zaozjornaja nakon bitke[1][2] | |||||||||
| |||||||||
Sukobljene strane | |||||||||
Japansko carstvo | Sovjetski Savez | ||||||||
Komandanti i vođe | |||||||||
Kotoku Sato |
Vasilij Bljuher Nikolaj Berzarin | ||||||||
Jačina | |||||||||
7.000–7.300[3] | 22.950 | ||||||||
Žrtve i gubici | |||||||||
526 poginulih, 913 ranjenih | 236 poginulih, 611 ranjenih[4] |
Bitka kod jezera Hasan, takođe poznata i kao Hasanska bitka (rus. Хасанские бои), odnosno kao Čangkunfenški incident (kineski i japanski: 張鼓峰事件; kineski Pinjin: Zhānggǔfēng Shìjiàn; japanski Romaji: Chōkohō Jiken) bio je kratkotrajni oružani sukob koji se u leto 1938. godine na severoistoku Azije vodio između Sovjetskog Saveza na jednoj, te Japana na drugoj strani. Uzrok mu je bilo različito tumačenje odredbi Pekinške konvencije iz 1860. o razgraničenju tadašnje carske Rusije i carske Kine na području reke Amur, a čije su granice su nasledili SSSR, odnosno Japan nakon invazije Mandžurije i uspostave pro-japanske države Mandžukuo 1931. godine.
Poticaj za izbijanje sukoba je bio spektakularni beg Genriha Ljuškova, šefa sovjetske tajne službe NKVD za Daleki istok, na japansku stranu, a koji je Japancima odao niz dragocenih obaveštajnih podataka te stvorio utisak da je Crvena armija u potpunom rasulu izazvanom Velikom čistkom. Neposredni povod je, pak, bilo sovjetsko zauzimanje dva sporna brda - Bezimjanaja i Zazornaja - na Čangkunfenškim visovima zapadno od jezera Hasan, na tromeđi Mandžurije, Koreje i ruskog dalekog Istoka, koje se zbilo 6. jula.
Nakon što je Japan 15. jula formalno uložio protest preko svog ambasadora u Moskvi, japanske trupe su 29. jula otpočele operaciju sa ciljem izbacivanja sovjetskih snaga sa sporne teritorije. Prvi napad je odbijen, ali su 31. jula sovjetske snage prisiljene na povlačenje, nakon iznenadnog noćnog napada koji je osmislio pukovnik Kotoku Sato. Nakon toga su mobilizovane snage sovjetskog Dalekoistočnog fronta pod maršalom Vasilijem Bljuherom koje su 2. avgusta krenule u kontranapad. Nakon sedam dana žestokih borbi, japanske trupe, koje su pretrpile velike gubitke, povukle su se sa spornih brda. 10. avgusta je japanska strana preko posrednika ponudila primirje, što je na kraju prihvaćeno. Tako je sukob završio sovjetskom pobedom. Uprkos tome, Staljin je iskoristio sovjetske gubitke u sukobu da Bljuhera optuži za nesposobnost, odnosno za izdaju, što je dovelo do njegove smene i pogubljenja. Japanci su sledeće godine pokušali da pomaknu granicu na drugoj strani Mandžurije, sa Mongolijom, što je dovelo do daleko spektakularnijeg Nomonhanskog incidenta.
Iako relativno minoran po svom značenju i dalekosežnim posledicama, Hasanski konflikt je ostavio snažan trag u sovjetskoj, a kasnije i ruskoj popularnoj kulturi. Tri tenkista, pesma koju su braća Pokras sledeće godine napisala za popularni mjuzikl Traktoristi, a čiji tekst opisuje te događaje, kasnije je postala jedna od nezvaničnih "himni" Crvene armije, a kasnije i ruskih oružanih snaga.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Hasanskiй konflikt // "Voenno-istoričeskiй žurnal", № 7, 2013 (poslednяя stranica obložki)
- ^ "Nad Zaozёrnoй - krasnый flag Sovetskogo Soюza... Эtot flag vodruzil naš zemlяk, uroženec Altaйskogo kraя I. N. Mošlяk. Vskore ego grudь ukrasila Zolotaя Zvezda Geroя Sovetskogo Soюza"
V plameni i slave. Očerki istorii Krasnoznamёnnogo Sibirskogo voennogo okruga. / redkoll., preds. B. E. Pьяnkov. 2-e izd., ispr. i dop. Novosibirsk, Novosibirskoe kn. izd-vo. 1988. pp. 61. - ^ Coox 1990, str. 135.
- ^ http://usacac.army.mil/CAC2/cgsc/carl/download/csipubs/LP2_NomonhanJapanese-SovietTacticalCombat_1939.pdf
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Coox, Alvin D. (1990). Nomonhan: Japan Against Russia, 1939. Stanford University Press. str. 135. ISBN 978-0-8047-1835-6.