Pređi na sadržaj

Blagoje Nikolić

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
blagoje nikolić
Lični podaci
Datum rođenja(1885-02-22)22. februar 1885.
Mesto rođenjaLeskovac, Kraljevina Srbija
Datum smrti5. jun 1943.(1943-06-05) (58 god.)
Mesto smrtiTjentište, kod Foče, ND Hrvatska
Profesijastolar
Delovanje
Učešće u ratovimaOktobarska revolucija;
Narodnooslobodilačka borba

Blagoje Nikolić (Leskovac, 22. februar 1885Tjentište, kod Foče, 5. jun 1943) bio je komunističke revolucije i učesnik Oktobarske revolucije i Narodnooslobodilačke borbe.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rođen je 22. februara 1885. godine u Leskovcu. Bio je stolarski radnik, učesnik Oktobarske revolucije, delegat u Beču - II konferencije KPJ 1923. godine, delegat u Drezdenu na Četvrtom kongresu Komunističke partije Jugoslavije 1928. kada je izabran za člana Centralnog komiteta Komunističke partije Jugoslavije. U ovom rukovodstvu 1928. godine izabran je zamenika Đure Đakovića. Bio je predsednik Mesnog sindikalnog veća Nezavisnih sindikata, hapšen i proganjan od buržoaske vlasti, ilegalac, istaknuti politički radnik u ostvarivanju programa Komunističke partije Jugoslavije.

Sa petnaest godina postao je član Sindikata i Socijalističke partije Srbije (članska karta pod brojem 6472 u posedu porodice). Oktobarsku revoluciju ``dočekuje`` kao radnik ``Stari Peravjanin``, jedne od fabrika ``Putilovskih Zavoda`` i formiranog odreda ``Crvene garde``.

Sliku odreda objavio je američki pisac Džon Rid u svojoj knjizi ``DESET DANA KOJI SU POTRESLI SVET``.

Na čelu ovog odreda bio je Blagoje Nikolić. U napadu na Zimski dvorac, po naredbi štaba revolucije i Lenjina buržoasku vladu na čelu sa predsednikom Kerenskim hapse dva srbina, Blagoje Nikolić i Danilo Srdić iz Like sa članom revolucionarnog komiteta Antonov Ovsenka koji je imao ovlašćenja za hapšenje vlade. Povodom 50. godina Oktobarske revolucije, Jovan Popović u časopisu ``Arena`` (Zagreb) detaljno opisuje ovaj događaj.

U isto vreme Blagoje Nikolić je bio član Komunističke partije Rusije, Ukrajine, Bugarske i Komunističke partije Jugoslavije. O partijskom radu Blagoja Nikolića zabeleženo je u sledećim knjigama: ``JUŽNOMORAVCI U OKTOBARSKOJ REVOLUCIJI``, Nikola Ilić, Narodni muzej Leskovac, 1969. godine ; Monografija ``OD OKTOBRA DO SUTJESKE``, prof. Dr. Dimitrije Kulić 1968. ; ``ODRASTANjA I IDEALI``, Miodrag Mija Nikolić - sin Blagaja Nikolića 2006. godine.

Bio je borac Posavskog narodnooslobodilačkog partizanskog odreda.

Posle napada Hitlerove Nemačke na Sovjetski savez 1941. godine, odaziva se poziv Centralnog komiteta Komunističke partije Jugoslavije da se otpočne sa oružanom borbom. Organizuje prebacivanje ljudi iz Leskovca na planinu Kukavicu, radi formiranja Leskovačkog (Kukavičkog) partizanskog odreda. Bio je borac Posavskog narodnooslobodilačkog partizanskog odreda. Prema knjizi Leskovac u ratu i revoluciji Dr. Milivoja Perovića učestvovao je u savetovanju u Stolicama. Tokom rata bio je pri vrhovnom štabu NOV i POJ. Poginuo je 5.[1] ili 15.[2] juna 1943. godine na Sutjesci. Prema knjizi Sutjeska - dolina heroja poginuo je na Košuru kod Tjentišta, kao običan borac Druge proleterske brigade.

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Stojković Ž., Rakić H., Trajković V. ( 2007), Spomen obeležja u leskovačkom kraju, Narodni muzej Leskovac, Opštinski odbor SUBNOR-a, Leskovac.
  2. ^ Nikola P. Ilić ( 1969), Južnomoravci u Oktobarskoj revoluciji, Narodni muzej Leskovac, Leskovac.