Блистава гнојиштарка
| Blistava gnojištarka | |
|---|---|
| |
| Naučna klasifikacija | |
| Carstvo: | |
| Divizija: | |
| Klasa: | |
| Red: | |
| Porodica: | |
| Rod: | |
| Vrsta: | C. micaceus
|
| Binomno ime | |
| Coprinellus micaceus | |
| Sinonimi | |
|
Agaricus micaceus Bull. (1786) | |
Blistava gnojištarka, tinjčeva gnojištarka ili žućkasta đubretarka (lat. Coprinellus micaceus) je vrsta gljive iz porodice Psathyrellaceae.[1]
Opis[uredi | uredi izvor]
- Šešir je oker boje sa okruglastim ljuščicama, širok 2 – 5 cm, u početku ovalan, zatim zvonolik, neravnog ruba, radijalno naboran, posut sitnim, sjajnim zrncima.[2]
- Himenofor je listast. Listići su vrlo gusti, slobodni, prvo bele boje, dok sazrevanjem plodonosnog tela postaju sivosmeđi i na kraju crni i kašasti usled brzog delikvesciranja. Delikvesciranje je proces autodigestije himenofora, prilikom čega se on pretvara u kašastu masu koja kaplje i tako raznosi spore.
- Stručak je visok 5 - 8 cm, valjkast, ispod šešira malo tanji, gladak, svilenkast, šupalj, bele boje.[3]
- Meso je tanko, krto i boje šešira. Nema karskterističan miris i ukus.
- Spore su limunastog oblika, dimenzija 7 - 12 µm dž 6 – 7 µm.[4]
- Otrusina (otisak spora) je smeđecrna.
Jestivost[uredi | uredi izvor]
Mlade pečurke su uslovno jestive, međutim nisu preporučljive za jelo. Pored toga što zbog svoje neznatne veličine nisu izdašne, te se ne preporučuje sakupljanje, u kombinaciji sa alkoholnim pićima izazivaju antabusni sindrom trovanja.[5]
Ekologija[uredi | uredi izvor]
.jpg)
Blistava gnojištarka je saprotrofna vrsta koja raste busenasto iz panjeva i trulog drveta koje često može biti zakopano, te se stiče utisak da gljiva raste iz zemlje.Javlja se od proleća do kasne jeseni, nekad čak i u zimu. Vrlo česta urbana vrsta, javlja se u parkovima i vrtovima, ali se može pronaći i u šumi.[6]
Mogućnost zamene sa drugim gljivama[uredi | uredi izvor]
Blistavu gnojištarku je lako pomešati sa šumskom gnojištarkom (lat. Coprinus silvaticus), koja nije posuta blistavim zrncima i ima vodenast izgled šešira. Pored šumske, slična joj je i dvosporna gnojištarka (lat. Coprinus bisporus). Dvospratna gnojištarka šešir koji vrlo brzo posivi i nije posut zrncijma, a rub joj je izvrnut na krajevima, poput turbana.[7]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Index Fungorum”. Pristupljeno 29. 4. 2022.
- ^ „BioRas”. Pristupljeno 29. 4. 2022.[mrtva veza]
- ^ Flik, Markus. Koja je ovo gljiva?. MARSO.
- ^ Kibby, Geoffrey (2006). Guide to mushrooms and toadstools. Philip's.
- ^ Giuseppe, Pace. Atlas gljiva. Prosvjeta.
- ^ „Mushroom Expert”. Pristupljeno 29. 4. 2022.
- ^ Božac, Romano. Enciklopedija gljiva. Školska knjiga.