Bog iz vode
 Bog iz vode, zeleni patuljak nalik žabi sa crvenom kapom na glavi | |
| Grupa: | mitološko biće |
|---|---|
| Područje: |  Srbija, Hrvatska, |
Bog iz vode jedan je od eufemističkih naziva korišćen u slovenskoj mitologiji, uključujući i pojedine krajeve Srbije i Hrvatske za vodenog čoveka u koga se verovalo da je mitološko biće.[1] Za Slovene on je predstavljao moćnu silu čijih se usluga nije trebalo lišavati i koje se moralo na razne načine umilostiiviti.
Opis
[uredi | uredi izvor]U narodu Bog iz vode je opisivano kao čoveka malog rasta sa crvenom kapom na glavi, u kojoj se, po nekim kazivanjima, krila njegova snaga. Ovakav opis vodenog demona je potpuno u skladu sa predstavama o izgledu vodenjaka čije postojanje je zabeleženo na širim slovenskim prostorima. To ukazuje da na to da se radi o varijanti naziva za isto demonološko biće.[2]
Među banatskim Herama, naziv bog iz vode koristio se kao eufemizam za đavola.[3]
Do poistovećivanja vodenjaka sa đavolom došlo je u mnogim krajevima srpskog etničkog prostora, zbog verovanje da đavo obično boravi u vodi, kao i zbog izvesnih osobina pripisivanih vodenjaku i njegove osnovne funkcije da davi ljude.
Prem etnološkim istraživanjima, ideja da bog iz vode ima crvenu kapu u skladu je sa istovetnim opisom vodenjaka zabeleženim među štajerskim Slovencima, kao i sa načinom na koji su Lužički Srbi zamišljali vodenjaka (koga su opisivali kao kepeca obučenog u crveno). S druge strane, predstave o tome da je bog iz vode patuljastog rasta imaju svoje paralele kako u već pomenutom verovanju među Lužičkim Srbima, tako i među Česima u Moslavini (Hrvatska), koji su ga opisivali kao zelenog patuljka nalik žabi. Iz pojedinih verovanja zabeleženih među Poljacima i Rusima vidi se da ideje o patuljastom izgledu vodenjaka potiču od verovanja da vodeni duhovi nastaju od nekrštene utopljene dece.[4]
Vidi još
[uredi | uredi izvor]Izvori
[uredi | uredi izvor]- ^ Bandić, Dušan. 1991. Voda i Vodeni duh u Narodna religija Srba u 100 pojmova. Beograd: Nolit
- ^ Zečević, Slobodan. 1981. „Vodenjak“ u Mitska bića srpskih predanja, Beograd: Vuk Karadžić – Etnografski muzej;
- ^ Filipović S., Milenko. 1958. „Vera i crkva u životu banatskih Hera“, Banatske Here, Novi Sad: Vojvođanski muzej.
- ^ Đorđina Trubarac Matić Bog iz vode U: Pojmovnik srpske kulture SANU, Pristupljeno 2.10.2019.
Literatura
[uredi | uredi izvor]- Belova, O. V. 2001. „Boja“ u Slovenska mitologija – enciklopedijski rečnik. Redaktori: Svetlana M. Tolstoj, Ljubinko Radenković, Beograd: ZEPTER BOOK WORLD.
- Đorđević Belić, Smiljana. 2013. „Vlasinski vodeni bik. Folklorni tekst, ritualna praksa i zamišljanje zajednice“. Aquatica. Posebna izdanja SANU: Balkanološki institut – knj. 122, Beograd: Balkanološki institut SANU, 103–130.
- Zečević,Slobodan. (1968–1969). „Mitska bića narodnih verovanja severoistočne Srbije“, Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu 31–32, 327–362.
- Radenković, Ljubinko. 2000. „Mitološki stanovnici voda – vodenjak“. Danica 8, 310–316.
- Radenković, Lj. 2013. „Vodeni duh – vodenjak. Slovenske paralele“. v. Aquatica, 161–172.
Spoljašnje veze
[uredi | uredi izvor]- Slavenski bog vode i proturječja mitologije (jezik: hrvatski)