Bora Đorđević
Bora Đorđević | |
---|---|
Lični podaci | |
Puno ime | Borisav Đorđević |
Druga imena | Bora Čorba |
Nadimci | Bora |
Datum rođenja | 1. novembar 1952. |
Mesto rođenja | Čačak, FNR Jugoslavija |
Prebivalište | Beograd, Ljubljana |
Državljanstvo | Srbija Slovenija |
Zanimanje | muzičar i tekstopisac |
Muzički rad | |
Aktivni period | 1975—danas |
Žanr | rok novi talas akustični rok hard rok |
Instrument | vokal, akustična gitara, usna harmonika, udaraljke |
Izdavačka kuća | Jugoton, Siti rekords |
Ostalo | |
Povezani članci | Rani mraz, Riblja čorba |
Potpis | |
Politička karijera | |
Politička stranka | Demokratska stranka Srbije (od 1992 do 2014) |
Karijera pisca | |
Žanr | poezija |
Najvažnija dela | Prvih deset godina je najteže Pusto ostrvo |
Borisav Bora Đorđević, poznat i kao Bora Čorba (Čačak, 1. novembar 1952) srpski je rok muzičar i pesnik. Đorđević je glavni vokal i tekstopisac rok grupe Riblja čorba od njenog osnivanja 1978. godine. Pre toga je bio član muzičkih grupa Suncokret i Rani mraz. Bora Čorba je jedan od najpoznatijih muzičara srpske i jugoslovenske rok scene, sa velikim brojem obožavatelja, kao i upečatljiva i uticajna javna ličnost.
Biografija[uredi | uredi izvor]
Bio je član brojnih čačanskih i beogradskih pop i rok grupa tokom 1970-ih kao što su Zajedno, Suncokret i Rani mraz (sa Đorđem Balaševićem).
Godine 1972. u Ateljeu 212 učestvovao je izvođenju rok opere „Isus hrist superstar“ , muzička adaptacija Saša Radojčić, prepev Jovan Ćirilov, gde su zapažene uloge imali: Zlatko Pejaković, Zlatko Golubović, Azra Halilović i Branko Milićević.[1]
U Beogradu je upisao V beogradsku gimnaziju, potom i Pravni fakultet. Nakon dve godine je shvatio da ta profesija nije za njega, pa je pokušao da upiše Fakultet dramskih umetnosti u Beogradu. Pošto nije primljen na glumu, upisao je pozorišnu organizaciju na FDU. Od tada je apsolvent.[2]
Dana 15. avgusta 1978. osnovao je grupu Riblja čorba, koja je postala vrlo popularna tokom sledećih nekoliko meseci. Popularnost grupe se takođe počela manifestovati u Borinom alkoholizmu, što je, zajedno sa provokativnim društveno-orijentisanim pesmama, prouzrokovalo da on postane jedan od najkontroverznijih muzičara u Jugoslaviji. Po izdanju albuma „Koza nostra“, 1990. godine, bio je optužen za „vređanje radničke klase Jugoslavije“, ali su optužbe odbačene.
Pred početak raspada SFRJ, o Miloševiću je mislio sve najbolje: „Sad će i ovoga sjajnog čoveka koji zna šta hoće i koji to ume da uradi pokušati umiriti i sjebati...“[3]
Nakon početka građanskog rata u bivšoj Jugoslaviji, Đorđević je bio pristalica srpskih vojnika u Republici Srpskoj i Republici Srpskoj Krajini. Sa razvojem ratnih događanja, postaje veliki protivnik vlasti Slobodana Miloševića, i taj svoj stav je izrazio albumom „Njihovi dani“ koji je izdao samo pod svojim imenom, bez etikete „Riblja čorba“. U nekim kasnijim intervjuima, Đorđević je govorio da su zbog pesme „Baba Jula“ Miloševići naručili njegovo ubistvo.[4][5]
Bio je član Gradskog odbora DSS-a u Beogradu. Nakon političkih promena u Srbiji, bio je neko vreme na poziciji savetnika ministra kulture u Vladi Srbije 2004, ali je već sledeće godine bio prinuđen da podnese ostavku, nakon što je novinare televizije B92 optužio i nazvao „izdajničkom stokom“.[6]
Bio je oženjen Draganom Đorđević, sa kojom ima sina Borisa, a sa njima je živela i Tamara, Draganina kćerka iz prethodnog braka. Borisav i Dragana su se sporazumno razveli 5. februara 2007, a Borisav joj je ostavio stan u kojem su živeli. Dragana Đorđević je izvršila samoubistvo 23. marta 2007.[7]
Po drugi put se oženio dvadeset šest (neki izvori kažu dvadeset osam[8]) godina mlađom rudničankom Aleksandrom. Venčanje je obavljeno na Rudniku, 18. novembra 2009.[9] Aleksandru je upoznao tokom turneje po SAD. Nakon četiri godine je i ovaj brak okončan.[8]
U četvrtak 27. septembra 2012. dobio je titulu četničkog vojvode.[10]
Dana 14. septembra 2021. godine je prisustvovao političkom skupu koju je predvodio pokret Levijatan.[11]
Nagrade i priznanja[uredi | uredi izvor]
Odlikovanja[uredi | uredi izvor]
- Orden Karađorđeve zvezde prvog stepena (15. februar 2021).[12]
Druge nagrade[uredi | uredi izvor]
Dobitnik je nagrade akademije Ivo Andrić za knjigu poezije Pusto ostrvo, 2018. godine[13]
Počasni građanin Čačka postao je 2022. godine.[14]
Dela[uredi | uredi izvor]
- Prvih deset godina je najteže
- Neću
- Psihopata i lopata
- Srbi bez muke
- Brebusi
- Šta je pesnik hteo da kaže
- Debela tragedija
- Pusto ostrvo, 2018.
Festivali[uredi | uredi izvor]
- Pusto more, pusti vali (sa grupom Suncokret), '76
- Verica (duet sa Ladom Leskovarom), nagrada za tekst i specijalna nagrada MTS dvorane za životno delo, 2023
Hit parada, Beograd:
- Oj, nevene (sa grupom Suncokret), '76
- Tekla voda (Veče pop - folk grupa, sa grupom Suncokret), '76
Omladina, Subotica:
- Gde ćeš biti lepa Kejo (sa grupom Suncokret), '76
- Reč Titova (sa grupom Suncokret), '77
Boom festival, Novi Sad:
- Pada prvi sneg (sa grupom Suncokret), '77
- Valentino iz restorana (Veče rok muzike, sa grupom Riblja čorba), '79
Filmografija[uredi | uredi izvor]
- Nije nego (1978)
- Sekula se opet ženi (1991)
- Ivan (1996)
- Šejtanov ratnik (2006)
- Povratak (2017)
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Jugopapir
- ^ „ROKER JE APSOLVENT NA OVOM FAKULTETU Bora Đorđević je pljačkao kuće, a od tog novca kupovao instrumente!”. Alo. 01. 11. 2021. Pristupljeno 8. 2. 2022.
- ^ Mladost broj 70, 12. 9. 1988, strana 27.
- ^ „Bora Čorba: Mira i Sloba su pokušali da me ubiju!”. Kurir. 2. 2. 2013. Pristupljeno 13. 4. 2019.
- ^ Ranko, Pivljanin (2. 9. 2018). „U ČETIRI OKA Bora Đorđević: Kad vlast hoće da nas proda, potreban je glas naroda”. Blic. Pristupljeno 13. 4. 2019.
- ^ „Smena Bore Đorđevića“”. B92.net. 22. 8. 2005. Pristupljeno 15. 10. 2011.
- ^ „Bora joj je posvetio najljepše pjesme i nikad nije dao priznati da se ubila”.
- ^ a b Blic, 13.4.2014, Bora Đorđević se razveo posle četiri godine braka!
- ^ Novosti, 24.11.2009, Bora je najdivnije biće
- ^ „Četnički vojvoda priča o novoj tituli i političkoj situaciji u Srbiji („Alo“, 1. oktobar 2012)”. Arhivirano iz originala 1. 10. 2012. g. Pristupljeno 1. 10. 2012.
- ^ „Bora Čorba u zagrljaju Pavla Bihalija”. NOVA portal (na jeziku: srpski). 2021-09-14. Pristupljeno 2021-09-15.
- ^ „Spisak odlikovanih - Sretenje 2021.” (PDF). Predsednik Republike Srbije. 15. februar 2021.
- ^ „Nagrada "Ivo Andrić" za najbolju knjigu Bori Đorđeviću”. rs.n1info.com. Arhivirano iz originala 26. 01. 2018. g. Pristupljeno 24. 1. 2018.
- ^ „Heroina iz Čačka rasplakala celu salu prilikom dodele Decembarskih nagrada”. B92. 18. 12. 2022. Pristupljeno 5. 1. 2023.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Janjatović, Petar (2003). Ex YU rock enciklopedija. Beograd: Čigoja štampa. COBISS.SR 137175308.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Bora Đorđević na sajtu IMDb (jezik: engleski)
- Borisav Bora Đorđević (jezik: srpski)
- Dajmak, Mihajlo. Kad može čiča Džeger, mogu i ja, intervju Bore Đorđevića za Ilustrovanu politiku, 31.08.2002 (jezik: srpski)
- Rajović, Ivan (24. 2. 2006). „Biti nacionalista je jedna jako dobra stvar”. Ibarske novosti. kraljevo.com. Arhivirano iz originala 23. 10. 2021. g. Pristupljeno 12. 4. 2020.
- Borisav Bora Đorđević (jezik: hrvatski)
- Bora Đorđević - intervju („Večernje novosti“, 17. septembar 2011)
- Svaki koncert sviramo kao da nam je poslednji („Politika“, 1. januar 2013)
- Biografija Bore Đorđevića na sajtu tabloida Stori
- Privremeni rad jednog Čačanina („Večernje novosti“, 23. jul 2015)
- Rođeni 1952.
- Muzičari iz Čačka
- Muzičari iz Beograda
- Srpski rok pevači
- Srpski rok gitaristi
- Srpski pesnici
- Srpski tekstopisci
- Jugoslovenski muzičari
- Jugoslovenski pevači
- Članovi grupe Riblja čorba
- Članovi grupe Rani mraz
- Članovi grupe Suncokret
- Članovi Udruženja književnika Srbije
- Jugoslovenski filmski i serijski kompozitori
- Učenici Pete beogradske gimnazije
- Nosioci Ordena Karađorđeve zvezde
- Članovi DSS
- Dobitnici nagrade Radoje Domanović