Pređi na sadržaj

Brzi autobuski prevoz

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
30 metara dugačak Transmetro u Gvatemali sa kapacitetom od 300 putnika [1]
TransDžakarta u Džakarti, Indonezija najduži BRT sistem na svetu (251.2 km)[2]

Brzi autobuski prevoz (engl. Bus rapid transit skraćeno BRT)[3] je sistem javnog prevoza zasnovan na autobusima dizajniran da ima mnogo veći kapacitet, bude pouzdaniji i kao druge prednosti od konvencionalnog autobuskog sistema.[4] Tipično, BRT sistem uključuje puteve koji su namenjeni autobusima i daje prioritet autobusima na raskrsnicama gde autobusi mogu da komuniciraju sa drugim saobraćajem; uz karakteristike dizajna za smanjenje kašnjenja uzrokovanih ukrcavanjem putnika ili izlaskom iz autobusa, ili plaćanjem karata . BRT ima za cilj da kombinuje kapacitet i brzinu sistema lake železnice ili metroa ili teške železnice sa fleksibilnošću, nižom cenom i jednostavnošću autobuskog sistema.

Prvi sistem brzog autobuskog prevoza na svetu bio je Busvai u Rankorn Njutaun u Engleskoj, koji je ušao u službu 1971. [5][6] Ukupno 166 gradova na šest kontinenata implementiralo je BRT sisteme, što čini 4.906 km (3.048 mi) BRT traka prema podacima iz marta 2018. [7] i oko 32,2 miliona putnika svakog dana.

Terminologija[uredi | uredi izvor]

Brzi autobuski prevoz je vrsta masovnog brzog prevoza (MRT) [8] i opisuje sistem gradskog javnog prevoza velikog kapaciteta sa sopstvenim pravom prolaza, vozilima na kratkim putevima, ukrcavanjem na nivou platforme i pretplatom karata. [9]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Povišena autobuska traka u Rankorn šopping sitiu

Prvi brzi autobuski prevoz u svetu bio je Rede Integrada de Transporte (RIT integrirana transportna mreža) primenjen u Kuritibi u Brazilu 1974. godine. Većina elemenata koje su pripale BRT bile su inovacije koje je prvi predložio gradonačelnik Kuritiba Džejm Lerner. U gradu koji se širio neverovatnom brzinom gužve u saobraćaju su postale svakodnevnica, a ovaj problem je zahtevao brzo i jeftino rešenje. S obzirom na to da bi izgradnja metroa postala još veći problem po saobraćaj, stručnjaci su došli do radikalnog rešenja: napraviti autobuski sistem nalik metrou i izdvojiti ga iz saobraćaja. Tako se rodila ideja o brzom autobuskom prevozu, među kojima je prvi otvoren baš u ovom gradu 1974. godine.

Od tada, oko dve stotine zglobnih i dvozglobnih visokopodnih autobusa, mahom na šasijama Volvo, prevoze nešto više od pola miliona putnika dnevno na sedam linija. Radi skraćenja vremena ukrcavanja putnika, karte se naplaćuju na ulasku u stanicu, a ista se nalazi u visini poda autobusa. Na stanici vozači poravnavaju vrata autobusa sa vratima na stanici i automatski se spuštaju rampe koje lako i bezbedno omogućavaju protok putnika, pa i hendikepiranih lica.

Grad je postao uzor celom svetu za razvoj gradskog saobraćaja, a dobio je i nagradu od Ujedinjenih nacija za najinovativniji grad.[10]

Performanse[uredi | uredi izvor]

Grad Ime sistema Najveći broj putnika po sat po pravcu Putnika po danu Dužina

(km)

Tanzanija Dar es Salaam autobuski brzi prevoz 18.000[11] 180.000[12] (-2.500.000) [13] 21[14]
Bogota TransMilenio 49.000[15] 2,154,961[16] 113[16]
Ahmedabad Janmarg (Ahmedabad BRT) 450.000[17] 125[17]
Guangdžou Guangzhou Bus Rapid Transit 26.900 [18] 1,000,000 22
Kuritiba, Brazil Rede Integrada de Transporte 13,900– 24.100 508.000 [19] (2.260.000 uk. dovodnih vodova [20] ) 81
Meksiko Siti, Meksiko Metrobus Meksiko Sitija 18,500[traži se izvor] 1.800.000[21] 140[22][23]
Belo Orizonte, Brazil Sistema MOVE 15.800 – 20.300 [24] 1,100,000 24
Istanbul Metrobus (Istanbul) 45.000 1.000.000[25] 52
Nju Džerzi Linkoln tunel KSBL 15,500[26] 62.000 (samo 4-satni jutarnji vrhunac)
Brizbejn South East Busvai 15.000[27] 191.800[28] 23
Džakarta Transjakarta 3.600[29] 1.006.000[30] 251.2
Njujork Izaberite autobuski servis 30,195

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Volvo launches the world's largest bus”. 25. 11. 2016. 
  2. ^ „Koridor”. Transjakarta. 
  3. ^ Pitka, Pavle; Lazarević, Milan; Kovačević, Tatjana; Jović, Andrijana; Ninović, Milena (2022-07-04). „Komparacija brzog autobuskog i lakog šinskog prevoza na osnovu SWOT analize”. Put i saobraćaj. 68 (2): 41—45. doi:10.31075/PIS.68.02.06. 
  4. ^ „What is BRT?”. Institute for Transportation and Development Policy. 24. 7. 2014. 
  5. ^ Lesley, Lewis (1983). „Runcorn - A Rapid Transit New Town?”. Built Environment. 9 (3/4): 234. JSTOR 23286723. 
  6. ^ „Runcorn New Town - 7.3 Transport”. rudi.net. Arhivirano iz originala 18. 10. 2014. g. Pristupljeno 24. 7. 2020. 
  7. ^ EMBARQ – The WRI Center for Sustainable Transport (novembar 2016). „Global BRT Data — Worldwide and Key indicators per region”. BRTdata.org. Arhivirano iz originala 08. 02. 2014. g. Pristupljeno 27. 11. 2016. 
  8. ^ https://www.itdp.org/2003/12/01/sustainable-transport-a-sourcebook-for-developing-cities/#Module-3a-Mass-Transit-Options By Lloyd Wright and Karl Fjellstrom, Published by Deutsche Gesellschaft für Technische Zusammenarbeit (GTZ) GmbH, Retrieved 2022-10-10, impact of vertical alignment on cost see chapter 4.1 table 5
  9. ^ https://www.itdp.org/library/standards-and-guides/the-bus-rapid-transit-standard/what-is-brt/ Retrieved 2022-10-7
  10. ^ Mihajlović, Vesna (2021-09-10). „ANALIZA KARAKTERISTIKA BRZOG AUTOBUSKOG PREVOZA”. Zbornik radova Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. 36 (09): 1632—1635. ISSN 2560-5925. doi:10.24867/14DS01Mihajlovic. 
  11. ^ Url= https://brtdata.org/indicators/systems/peak_load_passengers_per_hour_per_direction |date=2018| access-date=9 June 2023}}
  12. ^ Url=https://brtdata.org/indicators/systems/daily_demand_passengers_per_day | date=2018| access-date=9 June 2023}}
  13. ^ „DART gears up to serve 2.5 million passengers daily”. Africa Press. 24. 1. 2021. 
  14. ^ url=https://brtdata.org/location/africa/tanzania/dar_es_salaam
  15. ^ url=https://brtdata.org/location/latin_america/colombia/bogota |date=2018 |access-date=9 June 2023
  16. ^ a b url=https://brtdata.org/location/latin_america/colombia/bogota |date=2018 |access-date=9 June 2023
  17. ^ a b „Ahmedabad bus users down 25% in a decade!”. The Times of India. 6. 7. 2018. Pristupljeno 6. 3. 2019. 
  18. ^ „International Public Transport Conference 2010 – Case Study of the Guangzhou BRT”. Arhivirano iz originala 13. 7. 2011. g. Pristupljeno 5. 8. 2010. 
  19. ^ „BRT Data Latin America / Brazil / Curitiba”. Arhivirano iz originala 08. 02. 2014. g. Pristupljeno 24. 8. 2014. 
  20. ^ „Intermodal Connectivity to BRT: A Comparative Analysis of Bogotá and Curitiba” (PDF). Journal of Public Transportation. Pristupljeno 24. 3. 2014. 
  21. ^ „Ampliación de flota 33 autobuses”. 
  22. ^ Sum of km of all lines on http://www.metrobus.cdmx.gob.mx/dependencia/acerca-de/fichas-tecnicas, as of 6 March 2018.
  23. ^ Daniela Vega (28. 2. 2018). „Línea 7 de Metrobús inicia pruebas con servicio gratis; esta es su ruta” [Line 7 of Metrobús starts tests with free service; this is your route]. Uno TV (na jeziku: španski). Pristupljeno 19. 5. 2019. 
  24. ^ „Characteristics of BRT for decision making” (PDF). Federal Transit Administration. 1. 8. 2004. Arhivirano iz originala (PDF) 15. 4. 2016. g. Pristupljeno 8. 2. 2016. „Exhibit 3-22: "Maximum observed peak hour bus flows, capacities, and passenger flows at peak load points on transitways" 
  25. ^ „Bus Rapid Transit (BRT) in Istanbul, Turkey: Metrobüs.” (PDF). 2018-07-01. 
  26. ^ American Public Transit Association (APTA). „Public Transportation: Moving America Forward” (PDF). APTA. Arhivirano iz originala (PDF) 2. 1. 2013. g. Pristupljeno 26. 4. 2012.  See p. 6, based on 62,000 people in the 4-hour morning rushhour
  27. ^ „Lord Mayor's Mass Transit Taskforce Report 2007”. Brisbane City Council. [mrtva veza]
  28. ^ Mulley, Corinne; Ma, Liang; Clifton, Geoffrey; Yen, Barbara; Burke, Matthew (jun 2016). „Residential property value impacts of proximity to transport infrastructure: An investigation of bus rapid transit and heavy rail networks in Brisbane, Australia”. Journal of Transport Geography. 54: 43. doi:10.1016/j.jtrangeo.2016.05.010. Pristupljeno 7. 1. 2022.  70 million passengers per year divided by 365
  29. ^ Carrigan, Aileen; King, Robin; Velasquez, Juan Miguel; Raifman, Matthew; Duduta, Nicolae. „Social, Environmental and Economic Impacts of BRT Systems” (PDF). EMBARQ. World Resources Institute. Pristupljeno 20. 2. 2022. 
  30. ^ „Achievement unlocked: Transjakarta breaks record for serving one million customers in a day”. The Jakarta Post. Pristupljeno 8. 4. 2020.