Brzi autobuski prevoz
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/1/15/Transmetro_en_Ciudad_de_Guatemala.jpg/220px-Transmetro_en_Ciudad_de_Guatemala.jpg)
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/e/e5/Transjakarta_MYS_18116_at_Gambir.jpg/220px-Transjakarta_MYS_18116_at_Gambir.jpg)
Brzi autobuski prevoz (engl. Bus rapid transit skraćeno BRT)[3] je sistem javnog prevoza zasnovan na autobusima dizajniran da ima mnogo veći kapacitet, bude pouzdaniji i kao druge prednosti od konvencionalnog autobuskog sistema.[4] Tipično, BRT sistem uključuje puteve koji su namenjeni autobusima i daje prioritet autobusima na raskrsnicama gde autobusi mogu da komuniciraju sa drugim saobraćajem; uz karakteristike dizajna za smanjenje kašnjenja uzrokovanih ukrcavanjem putnika ili izlaskom iz autobusa, ili plaćanjem karata . BRT ima za cilj da kombinuje kapacitet i brzinu sistema lake železnice ili metroa ili teške železnice sa fleksibilnošću, nižom cenom i jednostavnošću autobuskog sistema.
Prvi sistem brzog autobuskog prevoza na svetu bio je Busvai u Rankorn Njutaun u Engleskoj, koji je ušao u službu 1971. [5][6] Ukupno 166 gradova na šest kontinenata implementiralo je BRT sisteme, što čini 4.906 km (3.048 mi) BRT traka prema podacima iz marta 2018. [7] i oko 32,2 miliona putnika svakog dana.
Terminologija[uredi | uredi izvor]
Brzi autobuski prevoz je vrsta masovnog brzog prevoza (MRT) [8] i opisuje sistem gradskog javnog prevoza velikog kapaciteta sa sopstvenim pravom prolaza, vozilima na kratkim putevima, ukrcavanjem na nivou platforme i pretplatom karata. [9]
Istorija[uredi | uredi izvor]
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/d/db/Elevated_busway_at_Runcorn_Shopping_City.jpg/220px-Elevated_busway_at_Runcorn_Shopping_City.jpg)
Prvi brzi autobuski prevoz u svetu bio je Rede Integrada de Transporte (RIT integrirana transportna mreža) primenjen u Kuritibi u Brazilu 1974. godine. Većina elemenata koje su pripale BRT bile su inovacije koje je prvi predložio gradonačelnik Kuritiba Džejm Lerner. U gradu koji se širio neverovatnom brzinom gužve u saobraćaju su postale svakodnevnica, a ovaj problem je zahtevao brzo i jeftino rešenje. S obzirom na to da bi izgradnja metroa postala još veći problem po saobraćaj, stručnjaci su došli do radikalnog rešenja: napraviti autobuski sistem nalik metrou i izdvojiti ga iz saobraćaja. Tako se rodila ideja o brzom autobuskom prevozu, među kojima je prvi otvoren baš u ovom gradu 1974. godine.
Od tada, oko dve stotine zglobnih i dvozglobnih visokopodnih autobusa, mahom na šasijama Volvo, prevoze nešto više od pola miliona putnika dnevno na sedam linija. Radi skraćenja vremena ukrcavanja putnika, karte se naplaćuju na ulasku u stanicu, a ista se nalazi u visini poda autobusa. Na stanici vozači poravnavaju vrata autobusa sa vratima na stanici i automatski se spuštaju rampe koje lako i bezbedno omogućavaju protok putnika, pa i hendikepiranih lica.
Grad je postao uzor celom svetu za razvoj gradskog saobraćaja, a dobio je i nagradu od Ujedinjenih nacija za najinovativniji grad.[10]
Performanse[uredi | uredi izvor]
Grad | Ime sistema | Najveći broj putnika po sat po pravcu | Putnika po danu | Dužina
(km) |
---|---|---|---|---|
Tanzanija | Dar es Salaam autobuski brzi prevoz | 18.000[11] | 180.000[12] (-2.500.000) [13] | 21[14] |
Bogota | TransMilenio | 49.000[15] | 2,154,961[16] | 113[16] |
Ahmedabad | Janmarg (Ahmedabad BRT) | 450.000[17] | 125[17] | |
Guangdžou | Guangzhou Bus Rapid Transit | 26.900 [18] | 1,000,000 | 22 |
Kuritiba, Brazil | Rede Integrada de Transporte | 13,900– 24.100 | 508.000 [19] (2.260.000 uk. dovodnih vodova [20] ) | 81 |
Meksiko Siti, Meksiko | Metrobus Meksiko Sitija | 18,500[traži se izvor] | 1.800.000[21] | 140[22][23] |
Belo Orizonte, Brazil | Sistema MOVE | 15.800 – 20.300 [24] | 1,100,000 | 24 |
Istanbul | Metrobus (Istanbul) | 45.000 | 1.000.000[25] | 52 |
Nju Džerzi | Linkoln tunel KSBL | 15,500[26] | 62.000 (samo 4-satni jutarnji vrhunac) | |
Brizbejn | South East Busvai | 15.000[27] | 191.800[28] | 23 |
Džakarta | Transjakarta | 3.600[29] | 1.006.000[30] | 251.2 |
Njujork | Izaberite autobuski servis | 30,195 |
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Volvo launches the world's largest bus”. 25. 11. 2016.
- ^ „Koridor”. Transjakarta.
- ^ Pitka, Pavle; Lazarević, Milan; Kovačević, Tatjana; Jović, Andrijana; Ninović, Milena (2022-07-04). „Komparacija brzog autobuskog i lakog šinskog prevoza na osnovu SWOT analize”. Put i saobraćaj. 68 (2): 41—45. doi:10.31075/PIS.68.02.06.
- ^ „What is BRT?”. Institute for Transportation and Development Policy. 24. 7. 2014.
- ^ Lesley, Lewis (1983). „Runcorn - A Rapid Transit New Town?”. Built Environment. 9 (3/4): 234. JSTOR 23286723.
- ^ „Runcorn New Town - 7.3 Transport”. rudi.net. Arhivirano iz originala 18. 10. 2014. g. Pristupljeno 24. 7. 2020.
- ^ EMBARQ – The WRI Center for Sustainable Transport (novembar 2016). „Global BRT Data — Worldwide and Key indicators per region”. BRTdata.org. Arhivirano iz originala 08. 02. 2014. g. Pristupljeno 27. 11. 2016.
- ^ https://www.itdp.org/2003/12/01/sustainable-transport-a-sourcebook-for-developing-cities/#Module-3a-Mass-Transit-Options By Lloyd Wright and Karl Fjellstrom, Published by Deutsche Gesellschaft für Technische Zusammenarbeit (GTZ) GmbH, Retrieved 2022-10-10, impact of vertical alignment on cost see chapter 4.1 table 5
- ^ https://www.itdp.org/library/standards-and-guides/the-bus-rapid-transit-standard/what-is-brt/ Retrieved 2022-10-7
- ^ Mihajlović, Vesna (2021-09-10). „ANALIZA KARAKTERISTIKA BRZOG AUTOBUSKOG PREVOZA”. Zbornik radova Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. 36 (09): 1632—1635. ISSN 2560-5925. doi:10.24867/14DS01Mihajlovic.
- ^ Url= https://brtdata.org/indicators/systems/peak_load_passengers_per_hour_per_direction |date=2018| access-date=9 June 2023}}
- ^ Url=https://brtdata.org/indicators/systems/daily_demand_passengers_per_day | date=2018| access-date=9 June 2023}}
- ^ „DART gears up to serve 2.5 million passengers daily”. Africa Press. 24. 1. 2021.
- ^ url=https://brtdata.org/location/africa/tanzania/dar_es_salaam
- ^ url=https://brtdata.org/location/latin_america/colombia/bogota |date=2018 |access-date=9 June 2023
- ^ a b url=https://brtdata.org/location/latin_america/colombia/bogota |date=2018 |access-date=9 June 2023
- ^ a b „Ahmedabad bus users down 25% in a decade!”. The Times of India. 6. 7. 2018. Pristupljeno 6. 3. 2019.
- ^ „International Public Transport Conference 2010 – Case Study of the Guangzhou BRT”. Arhivirano iz originala 13. 7. 2011. g. Pristupljeno 5. 8. 2010.
- ^ „BRT Data Latin America / Brazil / Curitiba”. Arhivirano iz originala 08. 02. 2014. g. Pristupljeno 24. 8. 2014.
- ^ „Intermodal Connectivity to BRT: A Comparative Analysis of Bogotá and Curitiba” (PDF). Journal of Public Transportation. Pristupljeno 24. 3. 2014.
- ^ „Ampliación de flota 33 autobuses”.
- ^ Sum of km of all lines on http://www.metrobus.cdmx.gob.mx/dependencia/acerca-de/fichas-tecnicas, as of 6 March 2018.
- ^ Daniela Vega (28. 2. 2018). „Línea 7 de Metrobús inicia pruebas con servicio gratis; esta es su ruta” [Line 7 of Metrobús starts tests with free service; this is your route]. Uno TV (na jeziku: španski). Pristupljeno 19. 5. 2019.
- ^ „Characteristics of BRT for decision making” (PDF). Federal Transit Administration. 1. 8. 2004. Arhivirano iz originala (PDF) 15. 4. 2016. g. Pristupljeno 8. 2. 2016. „Exhibit 3-22: "Maximum observed peak hour bus flows, capacities, and passenger flows at peak load points on transitways"”
- ^ „Bus Rapid Transit (BRT) in Istanbul, Turkey: Metrobüs.” (PDF). 2018-07-01.
- ^ American Public Transit Association (APTA). „Public Transportation: Moving America Forward” (PDF). APTA. Arhivirano iz originala (PDF) 2. 1. 2013. g. Pristupljeno 26. 4. 2012. See p. 6, based on 62,000 people in the 4-hour morning rushhour
- ^ „Lord Mayor's Mass Transit Taskforce Report 2007”. Brisbane City Council.[mrtva veza]
- ^ Mulley, Corinne; Ma, Liang; Clifton, Geoffrey; Yen, Barbara; Burke, Matthew (jun 2016). „Residential property value impacts of proximity to transport infrastructure: An investigation of bus rapid transit and heavy rail networks in Brisbane, Australia”. Journal of Transport Geography. 54: 43. doi:10.1016/j.jtrangeo.2016.05.010. Pristupljeno 7. 1. 2022. 70 million passengers per year divided by 365
- ^ Carrigan, Aileen; King, Robin; Velasquez, Juan Miguel; Raifman, Matthew; Duduta, Nicolae. „Social, Environmental and Economic Impacts of BRT Systems” (PDF). EMBARQ. World Resources Institute. Pristupljeno 20. 2. 2022.
- ^ „Achievement unlocked: Transjakarta breaks record for serving one million customers in a day”. The Jakarta Post. Pristupljeno 8. 4. 2020.