Pređi na sadržaj

Bruno Knežević

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Bruno Knežević
Bruno Knežević
Lični podaci
Datum rođenja (1915-03-12)12. mart 1915.
Mesto rođenja Trilj, Austrougarska
Datum smrti 26. mart 1982.(1982-03-26) (67 god.)
Mesto smrti Zagreb, SFRJ
Pozicija vezni igrač
Seniorska karijera
Godine Klub Nast. (Gol)
1927—1934
1934—1941
1941—1945
1945—1946
Bokelj
BSK Beograd
HAŠK
Dinamo Zagreb
Reprezentativna karijera
1939 Jugoslavija 1 (0)
Trenerska karijera
1949
1949—1951
1952—195x
Dinamo Zagreb
NK Zagreb
NK Zagreb

Bruno Knežević (Trilj, 12. mart 1915Zagreb, 26. mart 1982) bio je jugoslovenski i hrvatski fudbaler, fudbalski trener, jugoslovenski fudbalski reprezentativac, jedan od osnivača NK Dinamo, funkcioner i predsednik trenerske organizacije i Fudbalskog saveza Hrvatske.

Biografija i karijera[uredi | uredi izvor]

Rođen je 13. marta 1915. godine u Čaporicama kod Trilja. Karijeru je započeo u Bokelju 1927. godine, za koji je igrao do 1934. godine. Vrhunac karijere Kneževića bio je tokom igre za BSK Beograd (1934—1941), sa kojim je osvojio Prvenstvo Jugoslavije 1935. i 1938/39. godine. Tokom Drugog svetskog rata igrao je za HAŠK (1941—1945), a karijeru završio u dresu NK Zagreb (1945—1946).[1]

Za fudbalsku reprezentaciju Jugoslavije odigrao je jednu utakmicu, 3. aprila 1938. godine protiv reprezentacije Poljske u Beogradu, na kvalifikacionom meču za odlazak na Svetsko prvenstvo 1938. godine.[1]

Knežević je bio jedan od osnivača NK Dinamo, dugo godina bio je funkcioner u trenerskoj organizaciji i Fudbalskom savezu Hrvatske, čiji je bio i predsednik od 1968. do 1971. godine. Bio je potpredsednik, član izborne komisije i stručnog saveta Fudbalskog saveza Jugoslavije.[1] Knežević se bavio i trenerskim poslom, 1949. godine trenirao je Dinamo Zagreb i u dva navrata NK Zagreb. Pored posla u fudbalu, bio je i pravnik.[2]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v „Knežević Bruno”. reprezentacija.rs. 20. 12. 2009. 
  2. ^ „Bruno Knežević”. povijest.gnkdinamo.hr. Arhivirano iz originala 23. 10. 2019. g. Pristupljeno 23. 10. 2019. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]