Vasojevićka nahija
 | Ovaj članak sadrži spisak literature, srodne pisane izvore ili spoljašnje veze, ali njegovi izvori ostaju nejasni, jer nisu uneti u sam tekst. |
Vasojevićka nahija je u Staroj Crnoj Gori svrstavana u plemena Vasojevići, da bi im Knjaževina Crna Gora dala status nahije.
Istorijski podaci iz 1895. godine
[uredi | uredi izvor]Granice Ova nahija zauzima istočni dio zemljišta Crne Gore, a graniči: sa istoka Starom Srbijom, sa sjevera Moračkom nahijom i Starom Srbijom; sa juga Albanijom i Zetskom nahijom i sa zapada Zetskom i Moračkom. Ovdje bi valjalo napomenuti da se ovaj prostor inače i sam nazivao dugo vremena Starom Srbijom! A tome u prilog idu i mnogobrojni dokazi i formalne i materijalne prirode.
Plemena Sva Vasojevićska nahija broji se kao jedno veliko pleme Vasojevići, kojih se jedan dio oslobodilo ispod Turaka za vrijeme vlade knjaza Danila I 1854. godine; dijeli se po zemljištu na Lijevu Rijeku, Nahiju i Polimlje.
Planine U ovoj nahiji najveće su planine: Kom, koji nekijem dijelom pripada i ovoj nahiji kao i Zetskoj, Sjekirica, Mokra Planina i Zeletim.
Ravnice U ovoj nahiji nema ravnica, ali joj zemljište nije krševito već je obraslo gustijem šumama i travom.
Vode Kroz ovu nahiju teku rijeke: Tara i Lim, koje imaju poviše pritočica.
Putevi. Ovu nahiju veže s Podgoricom konjanički put, kojim se ide od Polimlja preko Andrijevice uz rijeku Taru; pa preko Vjetrnika.
Poznata mjesta. U ovoj su nahiji znatna mjesta: Andrijevica, varoš na utoku rijeke Zlorječice u Lim; ovdje je: okružni sud, varoška uprava, crkva, osnovna škola, telegraf i pošta. Bojišta su: Bukova Poljana, gdje je bila bitka 1877. godine. Polimlje, ovdje je bila još znatnija bitka 1862. i 1879. godine; Previja i Bijeli Potok znatni su zbog bojeva u godini 1877.
Podneblje U ovoj je nahiji negdje hladno a negdje toplo. Zemljište je sasvijem plodno i većijem dijelom može se topiti u vrijeme suše. Sva povrća i usjevi dobro rađaju. Od voća ima najviše jabuka i šljiva. Od domaće životinje gaje se: goveda, konji, dobre ovce i koze. U šumama ima dosta međeda i srna a ima i druge divljači. Zemljište je obraslo dobro raznijem šumskijem drvećem.
Stanovništvo Narod se u ovoj nahiji zanima zemljoradnjom i stočarstvom, a trgovina i zanati ne napreduju kako bi mogli. Domaće uređenje trebalo bi da je mnogo bolje. [*]
Literatura
[uredi | uredi izvor]- ZEMLjOPIS KNjAŽEVINE CRNE GORE - Đuro Popović i Jovan Roganović, Cetinje 1895.
- Mikavica, Dejan; Vasin, Goran; Ninković, Nenad (2013). Istorija Srba u Crnoj Gori 1496-1918. Novi Sad: Prometej.
- Mikavica, Dejan; Vasin, Goran; Ninković, Nenad (2017). Srbi u Crnoj Gori 1496-1918. Nikšić: Institut za srpsku kulturu.