Ведра пољарица
| Vedra poljarica | |
|---|---|
.jpg)
| |
| Naučna klasifikacija | |
| Carstvo: | |
| Divizija: | |
| Klasa: | |
| Red: | |
| Porodica: | |
| Rod: | |
| Vrsta: | H. coccinea
|
| Binomno ime | |
| Hygrocybe coccinea | |
Vedra poljarica (lat. Hygrocybe coccinea (Schff. ex Fr.) Kummer) vrsta je jestive gljive koja raste u proljeće pa ponovo u jesen. Može se naći po poljima, često i u dubljoj travi i mahovini. Takođe je ima i po pašnjacima i kod drveća i to u kolonijama. Nalazi se na 500 m nadmorske visine. Svuda je rasprostranjena.[1]
Klobuk[uredi | uredi izvor]
Klobuk veličine od 2- 5 cm. Čunjastog je oblika i jasučast, visine do 2 cm, ponekad s izbočinama i sa rupicom na tjemenu. Dosta je nepravilan, talasast pa i usječen. Kožica je vlažna, nije ljepljiva, glatka je i gola. Karminkrvave je boje, a od tjemena blijedi, dok je sam kraj u većini slučajeva crvene boje.[1]
Listići[uredi | uredi izvor]
Listići su lako uzlazno prirasli, skoro slobodni, sa zupcem. Razdaleki sa lamelulama, mnogo su širi od mesa. U bazi su narandžasti, crvenožuti ili crveno narandžasti. Prema oštrici sve žući, dok je sama oštrica žuta ili bijela.[1]
Otisak spora[uredi | uredi izvor]
Otisak spora je bijele boje.
Struk[uredi | uredi izvor]
Struk veličine od 3-6/0,5-1,8 cm. U sredini je obično nabrekao, pa se uzduž cijepa nadvoje, sa brazdom po sredini. Pri vrhu najčešće žut, ispod toga u crvenim tonovima klobuka, a pred suženim dnom opet žut. Odozdo je bijel. Suv je i gladak, potpuno šupalj bez jezgre.[1]
Meso[uredi | uredi izvor]
Meso je tanko, veoma lomljivo i sočno. Žuto je ili narandžasto. Blagog ukusa i bez mirisa.[1]
Mikroskopija[uredi | uredi izvor]
Spore hyaline, neamyloidne i elipsoidne. Sitne 7-9/4/5 mi. Bazidiji na vrhu zadebljani 40-52/7-8mi.[1]
Slične vrste[uredi | uredi izvor]
Postoji niz sličnih poljarica, a najznačajnija od njih je gorka poljarica (lat. Hygrocybe reai Mre).[1]
