Pređi na sadržaj

Velika remonstransa

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Velika remonstransa podneta je novembra 1641. godine engleskom kralju Čarlsu I. Predstavlja jedan od najvažnijih dokumenata engleske ustavne istorije.

Akt[uredi | uredi izvor]

Novembra 1641. godine Parlament je prihvatio Veliku remonstransu, jednu od najvažnijih dokumenata engleske ustavne istorije. Oko nje se zapodenuo oštri sukob rojalista i opozicionara. Ona je nabrajala sve prekršaje, političke i crkvene, koje je izvršio apsolutizam i zahtevala da se na važna državna zvanja dovedu lica koja uživaju poverenje Parlamenta. Govorilo se i o zameni episkopata kolegijalnim uređenjem crkve što je dovelo do rascepa Parlamenta i stvaranja dva bloka između rojalista i episkopata. Povelja je 1. decembra podneta kralju. Čarls I se razbesneo i naredio hapšenje petorice poslanika, vođa opozicije. Međutim, čak je i Dom Lordova odbio da izvrši naredbu. Pet poslanika je nedelju dana kasnije trijumfalno prolazilo ulicama Vestminstera.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  • Istorija srednjeg veka 2- A. D. Udaljcov, J. A. Kosminski i O. L. Vajnštajn