Veliki sedalni živac
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/d/da/Sciatic_nerve2.jpg/250px-Sciatic_nerve2.jpg)
Veliki sedalni živac, išijadični živac ili bedreni živac (lat. n.ischiadicus) najveći je živac čovečjeg tela koji nastaje iz korenova (L4, L5, S1, S2, S3) krsnog spleta (lat. plexus lumbosacralis – pars sacralis) lumbosakralnog (slabinskokrsnog) dela kičmene moždine i sastoji se od motornih i senzornih neurona koji učestvuju u inervaciji delova tela od lumbosakralne (slabinskokrstne) oblasti pa sve sve do završnih delova donjih udova.[1]
Veliki sedalni živac, kao glavni nastavak krsnog (sakrlnog) pleksusa u svom daljem toku se račva u dve glavne grane; golenjački (lat. n. tibialis) i lišnjački nerv (lat. n.peronei).[2][3][4][5]
Lumbosakralni pleksus[uredi | uredi izvor]
Lumbosakralni pleksus je snop nervnih vlakana sastavljen od prednjih grana slabinskih i krsnih kičmenih nerava, koji se anatomski gledano, sastoji od funkcionalne jedinice (dva pleksusa) u donjem delu trupa, koji se često razmatraju odvojena kao slabinski i sakralni (krstni) dao, ali u stvari se radi o blisko povezanim regijama:
- Lumbalni (slabinski) pleksus
Lumbalni (slabinski) pleksus čine koreni kičmenih nerava iz; slabinskog dela (L1—L3), sa pojedinačnim vlakanima iz grudnog (T12) i slabinskog dela (L4)
- Sakralni (krsni) pleksus
Sakralni (krsni) pleksus čine koreni kičmenih nerava; slabinskog i krsnog dela (L5—S3), sa pojedinačnim vlakanima iz slabinskog (L4) i krsnog dela (S4).[6]
Nakon izlaska iz kičmene moždine prolaze nervni korenovi, (koji u kasnijem toku stvaraju lumbosakralni pleksus), prvo subarahnoidalnim prostorom, gde se nalaze u tesnoj vezi sa pijom, arahnoidejom i likvorom. U danjem toku korenovi prolaze kroz subduralni i epiduralni prostor kičmenog kanala, te kroz uske međupršljenske otvore.
Lumbosakralni pleksus prolazi kroz veliku i malu karlicu retroperitonealnim prostorom u neposrednoj blizini sa kostima karlice, debelog creva, rektuma (završnog creva) i mokraćne bešike.[7]
Naziv | Polazište | Tok | Područje inervacije |
---|---|---|---|
Plexus ischiadicus-rr.ventrales | L4, L5 S1, S2, S3 |
• L4 и L5 formiraju truncus lumbosacralis. • Sakralne grane izlaze kroz foramina sacralis pelvina i formiraju pleksus koji se prislanja uz m.piriformis • Prema dole se od pleksusa kroz foramen infrapiririforme nastavlja veliki sedalni živac. • Između lumboskralnog trunkusa i S1 prolazi a. glutea pelvina superior, a između S2, S3 а. glutea inferior |
• Sa lumbalnim spletom formira lumbosakralni pleksus i anamostozira sa pudendalnim i kokcigealnim pleksusom. • Inerviše: m.gemellus tuberalis, i m.quadratus femoris (L4,L5,S1,) m.gemellus spinalis, m.obturator internus ,(L1,S1,S2) m.piriformis (S1,S2) • Senzornim delom inerviše sedalnu regiju i nogu. |
Grane: 1. n. gluteus superior 2. n. gluteus inferior 3. n. cutaneus femoris post. 4. n.ischiadicus |
1. L4,L5 S1,(S2) 2. (L4),L5, S1,S2 3. S1,S2,S3 4. L4, L5 S1, S2, S3 |
1. Motorna grana, izlazi krozforamen suprapiriforme iz karlice 2. Motorna grana, izlazi kroz foramen interpiriforme iz karlice 3. Senziorna grana, koja izlazi kroz foramen intrapiriforme ispod velikog sedalnog mišića i formira -{nn.clunium interioris i rr.perineales} 4. Motorni i senzorni živac, izlazi kroz foramen interpiriforme prelazi preko m.quadratus femoris, leži između srednje kvrge i velikog obarača, ispod velikog sedalnog mišića, zatim na velikom adduktoru pokriven sa fleksorima bedra. Na vrhu čašične jame kolena, deli se na lišnjački i golenjački živac. |
1. Inerviše m.gluteus med.m minimus, m.tensor fasciae latae 2. Inerviše m.gluteus maximus 3. Inerviše donji deo sedalne regije i kožu zadnjeg dela m. piriformisa 4. Inerviše, pre nego se deli; • m.aductor magnus (L5,S1), • m.semitendineus (L4,L5,S1,S2) , • caput longum m.bicipitis (S1,S2,S3) , • m.semimembranaceus (L5,S1), • caput breve m.bicipitis (L4,L5,S1) . |
Grana: n. peroneus communis: |
L4, L5 S1, S2, S3 |
• Motorni i senzorni živac. Leži na tibijalnoj ivici bicepsa, ide zatim spolja ispod glavice fibule i deli se na;n. peroneus profundus i n. peroneus superficialis | • Inerviše kožu zadnje strane potkolenice |
Grane: 1. n.cutaneus surae lateralis 2. n. peroneus superficialis 3. n. peroneus profundus |
L4, L5 S1, S2, S3 |
1. Senzorni živac, koji prelazi preko fibularne glave gastroknemijusa, probija fasciju i dolazi do fibularnog malola. 2. Pretežno senzorni živac. Leži između oba fibularna mišića, probija fasciju na donjem kraju potkolenice i spušta se na dorzum stopala kao n.cutaneus dorsalis medialis et intermedius 3. Pretežno motorni živac. Prolazi kroz početnu tetivu drugog fibularnog mišića i drugog ispružača prsta, ulazi zatim u sulcus cruralis medialis i dolazi ispod lig.retinaculum mm.extensorum superius i inferius na dorzum noge. |
2. Inerviše oba fibularna mišića i kožu spoljne strane potklenice i dorzuma noge i to I, II i tibijalnu stranu III prasta do srednje falange (tibijalni deo), zatim fibularnu stranu III, IV i tibijalnu stranu V prsta (središnji deo). 3. Inerviše prednju grupu mišića potkolenice, m.extensor digitorum brevis i kožu dodirnih strana I i II prsta. |
Grana: n. tibialis |
L4, L5 S1,S2,(S3) |
• Motorni i senzorni živac koji nastavlja tok išijadikusa. U čašičnoj jami leži površno, zatim prolazi između dve glave gastroknemijusa i ulazi u poplitealni kanal, leži ispred soleusa i dolazi do iza tibijalnog maleolusa, gde prolazi tarzalni kanal, i deli se u n.plantaris medius i lateralis |
•Inerviše zadnju grupu mišića potkolenice i mišiće stopala, a sinzitivnom granom kožu zadnje strane potkolenice, plantu i prste. |
Grane: 1. n. suralis 2. rr.musculares |
1. S3 2.S1, S2, S3 |
1. Senzorni živac lista, prati malu safenu i dolazi na spoljnu stranu noge i stopala. 2. Mišićne grane inervišu mišiće: m.popliteus, m.plantaris, m.gastrocnemius, m.tibialis posterior |
• Inerviše kožu pete, spoljnjeg gležnja i fibularnu stranu V prsta |
Veliki sedalni živac[uredi | uredi izvor]
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/4/42/Tibial_nerve_and_common_peroneal_nerve.jpg/250px-Tibial_nerve_and_common_peroneal_nerve.jpg)
Nastavljajući se na lumbosakralni pleksus on od vlakana prednjih grana četvrtog i petog lumbalnog (LIV-LV) spinalnog živca živca i prvog i drugog sakralnog (SI-II) spinalnog živca, nastaje veliki sedalni živac, u predelu piriformnog mišića. On potom kroz veliki foramen išijadikus napušta karlicu, da bi u sedalnom predelu, prolazeći ispod velikog glutealnog mišića a zatim iznad velikog adduktora, pokriven sa pregibačima bedra, nastavio svoj tok duž butine sve do gornjeg ugla čašične (patelarne) jame (lat. fossa poplitea) kolena, gde se u 66% slučajeva obostrano deli u svoje dve periferne grane:[9]
Golenjački (tibijalni) živac lat. n.tibialis — motorni i senzorni živac, koji leži na tibijalnoj ivici dvoglavog mišića, ide zatim spolja ispod glavice fibule i deli se na dve grane; duboki lišnjački živac (lat. n. peroneus profundus) i površni lišnjački živac (lat. n. peroneus superficialis).
Lišnjački (peronealni) živac lat. n.peroneus — motorni i senzorni živac koji nastavlja tok velikog sedalnog živaca, i u čašičnoj jami i leži površno, zatim prolazi između dve glave gastroknemijusa i ulazi u poplitealni kanal, gde leži ispred soleusa i dolazi do iza tibijalnog maleolusa, gde prolazi tarzalni kanal, i deli se u u unutrašnji i spoljašnji plantarni živac (lat. n.plantaris medius i n.plantaris lateralis).
Međutim, poznato je da završna račva velikog sedalnog živaca može biti visok smešten u zadnjoj loži buta ili čak u karlici. u oko 33% slučajeva.[10][11]
Golenjački i lišnjački živac se potom duž potkolenice račvaju u sopstvene grane, koje se pružavaju sve do prstiju stopala.
Prikaz velikog sedalnog živca[uredi | uredi izvor]
Prikaz snopova oba lumbosakralna pleksusa[uredi | uredi izvor]
Zona inervacije[uredi | uredi izvor]
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/sr/thumb/d/d0/I%C5%A1ijadi%C4%8Dni_%C5%BEivac_.jpg/200px-I%C5%A1ijadi%C4%8Dni_%C5%BEivac_.jpg)
Motornim vlaknima[uredi | uredi izvor]
Veliki sedalni živac svojim motornim vlaknima inerviše:[12]
- Površni lišnjački živaca (n. peroneus superficialis)
- mišiće spoljašnje lože potkolenice,
- Duboki lišnjački živac (n. peroneus profundus)
- mišiće prednje lože potkolenice
- mišiće zadnje lože butina, veliki primicač i sve mišiće nogu i stopala, (lat. mm. gemelli, m.quadratus femoris, m. obturator internus, m. biceps femoris, m. semitendinosus, m. semimembranosus.)
Senzornim vlaknima[uredi | uredi izvor]
Veliki sedalni živac svojim senzornim vlaknima inerviše:[12]
- Površnog lišnjačkog živca (n. peroneus superficialis)
- kožu donjeg dela spoljašnje strane potkolenice
- dorzalnu stranu stopala (n.cutaneus dorsalis medialis)
- Dubokog lišnjačkog živaca (n. peroneus profundus)
- kožu unutrašnje strane drugog prsta
- spoljašnju stranu prvog prsta na dorzalnoj strani stopala.
Patologija[uredi | uredi izvor]
Nervne strukture išijadikusa mogu oboleti primarno (esencijalno), neurogeno ili sekundarno zbog neke opšte bolesti ili lokalnog oboljenja susednih struktura (najčešće kao posledica kompresije ili iritacije) kada govorimo o neuralgično-neurotičnim simptomima[13] levog, desnog ili oba velika sedalna živca.
Postoji više razloga zašto su nervne strukture koje ulaze u sastav išijadikusa podložnije oštećenjima nego što se to dešava kod drugih živaca (bez obzira na kom nivou je došlo do promena; u području korenova, išijadičnog spleta ili u njegovim perifernim granama).[14]
Veliki deo neurona išijadičnih nervnih struktura je veoma dug (jer je to najduži živac u telu), pa je samim tim i biološki osetljiviji. Drugi razlog je njegov specifičan put i topografski odnos sa pojedinim organima i raznovrsnim strukturama u telu, i na kraju velika distribucija područja njegovog grananja u mišićima, zglobovima i koži.[14]
Danas se smatra da je znatan broj slučajeva išijadičkog sindroma (i do 80%) vertebralne etiologije, kao posledica promena na hrskavičnim i koštanim strukturama i ligamentima kičmenog stuba.[15]
Paraliza išijadikusa može biti i posledica teških stenoza (suženja) kičmenog kanala nakon interventnih procedure, što najčešća zahteva hitnu operativnu dekompresiju.[16]
Veliki sedalni živac u religiji[uredi | uredi izvor]
U judaizmu, upotreba velikog sedalnog živca u ishrani je zabranjena, čak i ako je primenjen (verski prihvaćen) način ubijanja životinje. Ovo se zasniva na verskom običaju, koji se navodi u bibliji (Prvo Mojsijevo poglavlje 32) koji govori o ranjavanju Jakova u njegov „gid hanasheh” dok se borio sa anđelom.[17]
Zato je upotreba velikog sedalnog živca poznata u Hebrejskom i kao „gid hanasheh” zabranjena iz verskih razloga. Proces uklanjanja velikog sedalnog živca (kao i nekih velikih krvnih sudova i zabranjena upotreba masti,) iz mesa, je poznata pod nazivom („nikkur”),, ili „deveining” Budući da je ovo veoma težak i delikatan proces, (samo vrlo vešt mesar može da odvoji zabranjeni živac iz mesa), komadi mesa od zadnjeg dela životinja (uključujući „file minjon”)[a] obično se ne nalaze u prodaji u pojedinim zemljama sveta.[18]
Napomene[uredi | uredi izvor]
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Izvori[uredi | uredi izvor]
- ^ „peripheral nervous system at Dorland's Medical Dictionary”.
- ^ Anatomy, Descriptive and Surgical by Henry Gray (1901)
- ^ Quain's Elements of Anatomy by Jones Quain, William Sharpey, Allen Thomson, John G. Cleland (1867)
- ^ Quain's Elements of Anatomy by Jones Quain, Edward Albert Schäfer, Johnson Symington, Thomas Hastie Bryce (1909)
- ^ Cunningham's Manual of Practical Anatomy by Daniel John Cunningham, Arthur Robinson (1914)
- ^ Plexus lumbosacralis na: DocCheck Medical Pristupljeno 29. januar 2014.
- ^ Anatomy, Descriptive and Applied by Henry Gray (1913)
- ^ Medicinska enciklopedija 3. tom Medicinska knjiga Zagreb-Beograd, 1968 str. 509—518, 678—679
- ^ Ugrenović S, et al. Odnos n. ishijadikusa sa piriformnim mišićem i nivo njegove završne račve − anatomska studija, Vojnosanit Pregl 2005; 62(1): 45−49.
- ^ Vloka JD, Hadzic A, April E, Thys DM. The division of the sciatic nerve in the popliteal fossa: anatomical implication for popliteal nerve blockade. Anesth Analg 2001; 92(1): 215−7.
- ^ Kahle W, Frotscher M. Color Atlas and Textbook of Human Anatomy. Vol. 3. Nervous System and SensoryOrgans. Stuttgart: Thieme; 2002. p. 86−97
- ^ a b Guyton, Arthur C.; Hall, John E. (1999). Medicinska fiziologija. Beograd: Savremena administracija. ISBN 978-86-387-0778-2.
- ^ Bošković B. Bol i ekscitatorne aminokiseline, Vojnosanitetski Pregled 2002, 59:49-58
- ^ a b Hankey GJ, Waedlaw JM, Clinical Neurology. Demons Medical Publisching, new York 2002
- ^ Đorđević D, Oboljenja nervnog sistema, Vojna interna medicina, Beograd, 1982
- ^ James B. Stiehl MD and William A. Stewart MD (1998). „Late Sciatic Nerve Entrapment Following Pelvic Plate Reconstruction in Total Hip Arthroplasty” (PDF). The Journal of Arthroplasty. 13 (5): 587—589. Arhivirano iz originala (PDF) 19. 10. 2013. g. Pristupljeno 08. 04. 2013.
- ^ Vayishlach Minutiae Arhivirano na sajtu Wayback Machine (19. maj 2011), Pristupljeno 8. april 2013.
- ^ Why can't I find kosher filet mignon? — Kosher Q&A, Pristupljeno 8. april 2013.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
![]() | Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje u vezi sa temama iz oblasti medicine (zdravlja). |