Pređi na sadržaj

Vestsplejning

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Vestsplejning (en. Westsplaining; mešavina reči zapad i neformalne forme splaining nastale od explaining) je pejorativni termin koji predstavlja kritiku društveno-političkih pogleda zapadnog sveta na Centralnu i istočnu Evropu i njene istorijske i trenutne odnose sa Sovjetskim Savezom i Rusijom.

Reč je postala viralna tokom ruske invazije na Ukrajinu nakon što su Jan Smolenjski i Jan Dutkievicz definisali da reč znači „[]fenomen ljudi iz Anglosfere koji glasno nameću svoju analitičku šemu i političke recepte na [srednju i istočnu Evrope“. ] region“, koji „ignorišu glasove iz regiona“.[1][2]

Termin se pojavio na novinskom sajtu Balkan Insight 2017. godine, gde je urednik naslovio članak „Westsplaining the Balkans“. U članku, autor Srđan Garčević, navodi: „Balkanizam rađa najgori tip turista – one koja nakon čitanja jedne knjige i nekoliko dana u regionu 'vestspejnuju' istoriju i politiku lokalcima.[3]

Pojedini autori su kritikovali politički Zapad da su ignorisali iskustvo naroda istočne Evrope u kontekstu ruske invazije na Ukrajinu i da je stav zapadnjaka bio primjer vestpljenovanja.[4][5][6][7]

Vidi još

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Greška kod citiranja: Nevažeća oznaka <ref>; nema teksta za reference pod imenom NewRepublic_American_pundits.
  2. ^ Greška kod citiranja: Nevažeća oznaka <ref>; nema teksta za reference pod imenom EJIL_whataboutism_westsplaining.
  3. ^ „Westsplaining the Balkans”. 15. 9. 2017. 
  4. ^ „Jan Smoleński”. The New Republic (na jeziku: engleski). Arhivirano iz originala 2023-03-20. g. Pristupljeno 2023-11-22. 
  5. ^ „Jan Dutkiewicz”. The New Republic (na jeziku: engleski). Arhivirano iz originala 2022-04-16. g. Pristupljeno 2023-11-22. 
  6. ^ Greška kod citiranja: Nevažeća oznaka <ref>; nema teksta za reference pod imenom NewRepublic_American_pundits2.
  7. ^ Greška kod citiranja: Nevažeća oznaka <ref>; nema teksta za reference pod imenom Monash_what_we_lose.

Dodatna literatura

[uredi | uredi izvor]