Pređi na sadržaj

Vidovo

Koordinate: 43° 10′ 00″ S; 20° 28′ 00″ I / 43.166666° S; 20.466666° I / 43.166666; 20.466666
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Vidovo
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugRaški
GradNovi Pazar
Stanovništvo
 — 2011.Rast 91
Geografske karakteristike
Koordinate43° 10′ 00″ S; 20° 28′ 00″ I / 43.166666° S; 20.466666° I / 43.166666; 20.466666
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina673 m
Vidovo na karti Srbije
Vidovo
Vidovo
Vidovo na karti Srbije
Ostali podaci
Pozivni broj020
Registarska oznakaNP

Vidovo je naseljeno mesto grada Novog Pazara u Raškom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 91 stanovnika.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Selo je brdsko-planinsko, sa dosta hrastovih i bukovih šuma. Prilazi Vidovu iz pravca sela Vojniće i Pobrđe su asfaltni, ali u samom selu putevi su makadamski. Poslednje sanacije puteva vršene su u zimu 2012. godine. Na ovom prostoru povoljni su uslovi za život raznovrsne divljači na višim šumovitim površinama gde šume, pored skloništa, pružaju i obilje hrane. Zahvaljujući tim prirodnim pogodnostima razvila se planinsko šumska fauna sa raznovrsnom divljači. Na ovim prostorima mogu se naći divlje svinje kojima odgovaraju dubodoline, jaruge i doline sa gustom travom i šumom. Lovcima je poznato veliko prisustvo zečeva, a ne bi ih iznenadio i susret sa lisicama pa i vukovima na padinama Čukara, Borovika i Boškovika. U ovim šumama ima dosta divljih plodova tako da ovde nalaze prebivalište i veliki broj kuna, veverica i jazavaca. Veliko bogatstvo predstavlja i ptičija fauna, tako da ovaj prostor nadleću, pored žunja, sojki, detlića, golubova glavaša, jarebica i ptice grabljivice kao što su orlovi i jastrebovi.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Selo Vidovo se nalazi u blizini manastira Đurđevi Stupovi i tokom 17. i 18. veka bilo je manastirski metoh (posed) Đurđevih Stupova. Stanovnici Vidova, kao i stanovnici sela Kosurića, Miščića, Vojnića, Vrbolaza i drugih sela u dolini Deževske reke, bili su obavezni da kose manastirske livade, oru njive i žanju žita po tri dana u toku godine i da od svojih prihoda daju jedan deo manastiru. Iste obaveze su imala i sela u blizini manastira Sopoćana, Studenice, Žiče i Banjske.

Tokom Drugog svetskog rata Vidovo je u novembru 1941. godine, zajedno sa drugim srpskim selima Deževske doline, napadnuto i spaljeno od strane albansko-muslimanskih odreda iz Novog Pazara pod komandom baliste Bika Dreševića. Stanovništvo je izbeglo na same vrhove planine Golije, pod mlade guste omorike. U decembru, kada je počeo da pada sneg i steže mraz, ljudi su se spustili u nepopaljena podgolijska sela.

Za osvetu zbog paljenja srpskih sela, javorski četnici su spalili muslimanska sela Jasenovik, Rajčinoviće, Gornju i Donju Požegu, i izveli tri napada na Novi Pazar, koji su branili Muslimani i Albanci pod komandom Aćif-efendije.

Demografija[uredi | uredi izvor]

Populacija (ist.): Vidovo
Godina19481953196119711981199120022011
Stanovništvo1501531701561401089091
Etnički sastav prema popisu iz 2002.‍[1]
Srbi
  
89 98,88%
nepoznato
  
1 1,11%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  2. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]