Pređi na sadržaj

Википедија:Lokalni ogranak/Plan i program registracije

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Plan i program registracije NVO Wiki...[uredi | uredi izvor]

Prema Centru za razvoj neprofitnog sektora[uredi | uredi izvor]

Osnivanje, upis u registar i brisanje iz registra društvenih organizacija i udruženja građana regulisani su Zakonom o udruživanju građana u udruženja, društvene organizacije i političke organizacije koji se osnivaju za teritoriju SFRJ ("Službeni list SFRJ", br. 42/90) i Pravilnikom o načinu vođenja registra udruženja, društvenih organizacija i političkih organizacija koje se osnivaju za teritoriju SFRJ ("Službeni list SFRJ", br. 45/90). Po saveznom zakonu upisuju se u registar, koji vodi Savezno ministarstvo pravde, organizacije koje se osnivaju radi delovanja na celoj teritoriji Savezne Republike Jugoslavije.12

Zakon o udruživanju građana u udruženja, društvene organizacije i političke organizacije koji se osnivaju za teritoriju SFRJ (u daljem tekstu: Zakon), koji je donet pre Ustava SRJ, poznaje, kao organizacije koje bi se mogle podvesti pod pojam "nevladine organizacije", udruženja građana i društvene organizacije. Međutim, Zakon ne daje kriterijume za razlikovanje udruženja građana od društvenih organizacija, odnosno propisuje potpuno iste uslove i postupak osnivanja, upisa u registar i brisanja iz registra za oba ova oblika udruživanja građana. Zbog toga se u praksi oblik udruživanja upisuje u registar u zavisnosti od opredeljenja same organizacije, izraženog kroz odluku o osnivanju, statut i ostalu dokumentaciju.13

Osnivanje i upis u registar[uredi | uredi izvor]

Organizacija se osniva na skupštini osnivača, na kojoj se donose odluka o osnivanju i statut. Osnivači mogu da budu građani koji imaju biračko pravo, tj. punoletni državljani Savezne Republike Jugoslavije (najmanje 10 građana). Sadržaj odluke o osnivanju i pitanja koja treba da budu regulisana statutom propisani su Zakonom i u pripremi za osnivanje organizacije treba se upoznati sa tim odredbama i pripremiti predloge ovih akata koji sva ta pitanja jasno i precizno regulišu. Takva priprema u znatnoj meri olakšava i skraćuje postupak registracije, s obzirom da nadležni organ ne može izvršiti upis u registar bez celokupne uredne dokumentacije.

Pošto su, i pored dobre pripreme, mogući određeni propusti ili greške, naročito u tekstu statuta, korisno je da se osnivači dogovore i o načinu postupanja po primedbama nadležnog organa (na primer, da li će se ponovo sastati da utvrde potrebne izmene i dopune statutarnih normi ili će ovlastiti određeno lice da to uradi po sugestijama iz zahteva za dopunu prijave).

Odluka o osnivanju[uredi | uredi izvor]

Prema članu 10. stav 2. Zakona, odluka o osnivanju treba da sadrži imena osnivača, naziv organizacije, sedište, ciljeve i zadatke i lično ime ovlašćenog lica koje će vršiti poslove upisa u registar. Naravno, u odluci treba navesti da je ista doneta na skupštini osnivača i datum održavanja te skupštine (u preambuli ili uz imena osnivača).

U vezi sa propisanim elementima sadržaja odluke o osnivanju treba imati u vidu sledeće:

  1. imena osnivača - navode se samo imena i prezimena svih osnivača;
  2. naziv organizacije - naziv treba navesti tačno, i to onako kako treba da bude upisan u registar, i na isti način pisati naziv u celokupnoj dokumentaciji;
  3. sedište - navesti mesto u kom se nalazi sedište organizacije i adresu;
  4. ciljevi i zadaci - ciljeve i zadatke organizacije navesti u skladu sa odgovarajućom odredbom statuta;
  5. lično ime ovlašćenog lica koje će vršiti poslove upisa u registar - navesti ime i prezime lica koga su osnivači ovlastili za ove poslove, kao i njegovo svojstvo u organizaciji; kao i adresu tog lica i, po mogućnosti telefon za kontakt u toku radnog vremena.

Odluka o osnivanju treba da bude potpisana od strane lica koje je predsedavalo osnivačkom skupštinom.

Nadležnost za registraciju:[uredi | uredi izvor]

na saveznom nivou:[uredi | uredi izvor]

  • Ministarstvo za ljudska i manjinska prava – Rasim Ljajić

(U slučaju da se Wiki organizuje za teritoriju Državne Zajednice)

na republičkom nivou:[uredi | uredi izvor]

  • Ministarstvo za državnu upravu i lokalnu samoupravu – min. Zoran Lončar
  • Ministarstvo unutrašnjih poslova (29. novembra)

(U slučaju da se Wiki organizuje za teritoriju Srbije)

Dvojnost nadležnosti na republičkom nivou znači i da u zavisnosti od procene, koju daje Ministarstvo, Wiki može biti poslata policiji na registraciju. To samo po sebi nije loše, međutim, zbog okoštalosti kadrova (od Brozovih vremena) mislim da treba zaboraviti na sve novotarije, tipa IRC, Osnivačka skuština na internetu.., stoga sam za varijantu registracije pri nekom od ministarstava. Utoliko pre, što sr.Viki ima članove iz svih zemalja i krajeva u kojima žive Srbi, a i ostali, te nema razloga da pravimo lokalnu organizaciju, i sami se ograničavamo na najužu moguću teritoriju.

Prethodna pitanja:[uredi | uredi izvor]

Adresa sedište NVO.[uredi | uredi izvor]

Prvi stav Statuta treba da predvidi (osim naziva i pečata) sedište Wiki, te se treba dogovoriti gde će Wiki biti registrovana.

Adresa ne može biti Fah, ali može biti u bilo kom fizičkom prostoru, dakle i kod nekoga kući.

Taj bi imao samo obavezu da na polici ili sličnom mestu odvoji malo mesta za nekoliko fascikli.

Rad na izradi Statuta[uredi | uredi izvor]

Statut je jedan od dokumenata koji treba priložiti uz zahtev za registraciju.

Sadrži:

Programski deo po pravilu 2-3 člana koji govore o Cilju i načinima ostvarenja cilja Organizacije.

  • Cilj
  • Način ostvarenja cilja

Saržinski to je onaj deo koji Amerikanci znaju kao Statement i Mission.

(Neko je juče pominjao Program i Statut, što nije sasvim tačno, kada je reč o NVO (odnosi se na stranke), iako ne bi trebalo da bude problema sa vlastima i u slučaju dva dokumenta. )

Mislim da je praktičnije praviti jedan dokument, no dva. (Brže će biti, a tako je funkionalnije jer nema preklapanja između akata.)

b) Statut u užem smislu

  • Naziv, sedište i pečat
  • Organizacija
  • Članstvo
  • Organi udruženja
    • Skupština
    • Glavni odbor
    • Predsednik GO
    • Predsednik Skupštine
    • Nadzorni odbor
    • Savet (eventualno)

Ovo su obavezni organi, a dok je organizacija mala - Skuština Nadzorni i Glavni odbor moraju postojati, ali mogu da budu formirani tako što će Skupština imati deo članova u GO, a deo u NO.

  • Predstavljanje i zastupanje Wiki
  • Sredstva (finansiranje)
  • Javnost rada
  • Izmene i dopune Statuta
  • Prestanak rada Udruženja
  • Završne odredbe

Redosled poteza pri registraciji:[uredi | uredi izvor]

Inicijativni odbor održava sednicu o kojoj se vodi zapisnik.

(Zakon ne kaže da mora postojati jedinstvo mesta i vremena, te može biti i preko interneta).

Zapisnik o sednici potpisuju zapisničar i 10 članova inicijativnog odbora.

(Te je važno da i prostorno budu blizu kako bi se to lakše obavilo).

Na sednci Inicijativni odbor konstatuje da su se stekli uslovi za osnivanje Udruženja sa tim i tim ciljem, da postoji najmanje 10 članova osnivača i zakazuje Osnivačku Skupštinu.

Za Osnivačku skupštinu pripremaju se 1. Statut i 2. Izjava o osnivanju.

Osnivačka skupština održava se u dan i na mestu kako je to odredio inicijativni odbor. Skupštini mogu prisustvovati i članovi koji zbog fizičke udaljenosti ne mogu da potpišu Izajvu o osnivanju, ali se njihovo prisustvo konstatuje u zapisniku.

(Ništa nas ne sprečava da oni posalju PGP potpisane mailove, kao što je Kastor (ako dobro pamtim ) predložio, što se može dodati uz ostale akte, ali ne treba očekivati da službenici ministarstva to prihvate. Stoga, treba obavezno imati desetoro koji su i pri ruci).

Skupština usvaja Poslovnik o svome radu (Izvući iz predloga Statuta i dodati operativne članove)

Skupština usvaja Statut i eventualne druge akte ako su do tada spremni.

(Poslovnik o radu GO, Pravilnik o radu Nadzornog odbora)

Skupština bira organe Udruženja sa liste koju unapred priprema Inicijativni odbor, uz proširenje koje daju prisutni na Skupštini.

Skupština konstatuje izabrane organe, imenom i prezimenom. Skupština konstatuje da je NVO osnovana, vreme, datum i mesto.

Dokumenti za registraciju[uredi | uredi izvor]

  • Sve se zapisnički konstatuje. (Budući da zapisnik sa osnovanja Inicijalnog odbora i rad Osn. skupštine predstavljaju dokumente koji se prilažu uz registraciju.)
  • Zaključak Skupštine je osnova za Izjavu o osnivanju.
  • Statut
  • Zapisnik sa Osnivačke skupštine
  • Dokument o sedištu Udruženja
  • Kopije L.k. 10 članova
  • Zahtev za registraciju

Predsednik ili neko druge lice po ovlašćenju Osnivačke skupštine sve te papire (uz dokaz o uplaćenoj taksi) predaje u nadležnom organu.

Zatim juri kontakte koje ima da se ta dokumentacija ne kiseli 100 godina. Tačnije, svi jurimo kontakte ...

Ovo je prava faza, dok u sledećoj nastupa organizacija rada Wiki, i o tome kada ovo svarimo.

Predlažem da razmislite o ona prava dva Prethodna pitanja.

Ne bežim od toga da radim na Statutu (valjda je meni lakše da iz već postojećih napravim draft za razmatranje na sastancima Inicijativnog odbora – može uz gibanicu).

Za Cilj i Način ostvarivanja cilja mislim da ima osnova konstatovati postojeća dokumenta WikiMedie, prevesti ih i upodobiti onome što je ovde relano i u skladu sa onim što sr.Wiki radi.

Napomena oko naziva:[uredi | uredi izvor]

Nema saglasnosti srpskog i engleskog jezika, a ni pravne prakse oko Fond – Fondacija. Fondacija podrazumeva nešto veću kontrolu od strane države, i može biti samo kao organizacija koja se osniva po smrti nekoga, kao trajno sećanje. Još ću proveriti (direktno, da li će prihvatiti naziv Fondacija, odnosno Zadužbina), ali treba se unapred pomiriti sa lošijom varijantom, makar na srpskom jeziku. To nas ničim ne sprečava da u prevodu imena na engleski (koji treba da stoji u Statutu) Wiki bude “Foundation“ (budući da prevođenje nije transliteracija, već prevođenje smisla).

Bilo bi mi drago ako bismo sve zvanične sastanke (na kojima se vodi zapisnik), pa i Skupštinu držali preko IRC-a. Glasanje može biti i na Wiki, kao bismo malo razdrmali Ministarstvo, tek da im pokažemo da sve može biti veoma efikasno, a i dalje pravno.