Vodotoranj

1. Pumpa
2. Rezervoar
3. Potrošači
Vodotoranj je konstrukcija sa rezervoarom vode na vrhu koja služi za snabdevanje vode domaćinstavima, po principu izravnavanja visinske razlike između izvora vode i potrošača.[1] Vodotornjevi često rade zajedno sa podzemnim ili površinskim servisnim rezervoarimas, koji čuvaju tretiranu vodu blizu mesta gde će se koristiti.[2] Voda iz vodotornja može biti za piće, voda za zaštitu od požara ili za industrijske svrhe i ne mora obavezno biti povezana sa javnim vodosnabdevanjem.
Najveća prednost vodotornja je što može da obezbedi vodu i kada nema struje, jer princip rada se oslanja na održavanju tečnosti na istoj visini zahvaljujući hidrostatičkom pritisku, po zakonu spojenih sudova.[3] Poenta je što se se voda snažnim pumpama iz izvora (bunara, jezera i sl.) dovede do vodotornja i stoji u rezervoaru, odakle se kontrolisano slavinama, pod uticajem gravitacije, dovodi do konačnog potrošača. Međutim, vodotoranj ne može da snabdeva vodom duže vreme, s obzirom na to da je potrebno pumpom dopuniti vodotoranj. Obično se koriste kao rezervoari, kada je najveća potrošnja vode tokom dana i tada nivo vode u rezervoaru opada, da bi se noću pomoću pumpi vratio. Ovaj proces takođe održava vodu u tečnom stanju u hladnom periodu godine, odnosno stalnim pražnjenjem i dopunjavanjem se sprečava smrzavanje.[4]
Iako skladištenje vode u rezervoarima iznad nivoa mora postoji od davnina u raznim oblicima, moderna upotreba vodotornjeva pod pritiskom za snabdevanje vodom sistemom javnih vodovoda se razvio sredinom 19. veka, nakon što je sistem za pumpanje pare postao široko rasprostranjen. Prvi vodotornjevi u Velikoj Britaniji su bili napravljeni od visokih cevi u obliku ćiriličnog slova P i koji su pomoću pumpe mogle da obezbede dotok vode u jednakim vremenskim intervalima, ali ne i konstantno napajanje.
Mnogi vodotornjevi koji su napravljeni u 19. veku se smatraju istorijski značajnim i nalaze se na raznim listama zadužbina i spomenika od značaja širom sveta. Neki od njih su, pak, pretvoreni u apartmane ili ekskluzivna potkrovlja.[5]
Istorija
[uredi | uredi izvor]
Iako je upotreba podignutih rezervoara za skladištenje vode postojala od davnina u različitim oblicima, savremena upotreba vodotornja za javne vodovodne sisteme pod pritiskom razvila se sredinom 19. veka, kako je parno pumpavanje postalo sve češće i bolje cevi koje su mogle da podnose više pritiske su razvijeni. U Ujedinjenom Kraljevstvu, stubne cevi su se sastojale od visokih, izloženih cevi u obliku slova N, koje su se koristile za smanjenje pritiska i za obezbeđivanje fiksne kote za motore za pumpanje na paru koji su imali tendenciju da proizvode pulsirajući protok, dok je sistem za distribuciju vode pod pritiskom zahtevao konstantan pritisak. Napajuće cevi su takođe obezbedile pogodnu fiksnu lokaciju za merenje protoka. Dizajneri su obično zatvarali cevi za podizanje u dekorativne zidane ili drvene konstrukcije. Do kasnog 19. veka, napajuće cevi su unapređene da uključuju rezervoare za skladištenje kako bi se zadovoljile sve veće zahteve gradova u razvoju.[1]
Mnogi rani vodotornjevi danas se smatraju istorijski značajnim i uključeni su u razne spiskove baštine širom sveta. Neki su preuređeni u stanove ili ekskluzivne penthause.[6] U određenim oblastima, kao što je Njujork u Sjedinjenim Državama, manji vodotornjevi se grade za pojedinačne zgrade. U Kaliforniji i nekim drugim državama, vodotornjevi za domaćinstvo ograđeni su sporednim okvirima koji su nekada izgrađeni (tokom 1850-ih - 1930-ih) za snabdevanje pojedinačnih domova; vetrenjače su pumpale vodu iz ručno iskopanih bunara u rezervoar u Njujorku.
Galerija
[uredi | uredi izvor]-
Vodotoranj u obliku pečurke, Helsinki
-
Najstariji vodotoranj na svetu, Luivil
-
Vodotoranj u Melburnu, Florida
-
Vodotoranj u Vukovaru, oštećen u ratu i stoji kao spomenik.
Vidi još
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ a b „New England Water Supplies – A Brief History, Marcis Kempe, MWRA, NEWWA Journal, September 2006, pages 96-99” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 10. 04. 2021. g. Pristupljeno 14. 3. 2018.
- ^ Burton, William Kinnimond (14. 3. 1894). The Water Supply of Towns and the Construction of Waterworks: A Practical Treatise for the Use of Engineers and Students of Engineering. Lockwood. str. 127. Pristupljeno 14. 3. 2018 — preko Internet Archive. „Waterworks water tower design and location.”
- ^ „Henderson Water Utility - Why do we have Water Towers?”. Arhivirano iz originala 22. 07. 2021. g. Pristupljeno 05. 11. 2022.
- ^ Kako funkcioniše vodosnabdevanje?, Željko Aščić, www.sveznan.com, 6. mart 2014. Pristupljeno 20. avgusta 2016.
- ^ 10 Industrial Water Towers Converted Into Awesome, Modern Homes, 10 industrijskih vodotornjeva koji su pretvoreni u fenomenalne, moderne domove, Kler Kotrel, flavorwire.com, 17. avgust 2012. Pristupljeno 20. avgusta 2016.
- ^ „10 Industrial Water Towers Converted into Awesome, Modern Homes”. 17. 8. 2012. Pristupljeno 14. 3. 2018.
Literatura
[uredi | uredi izvor]- Juuti, Petri S., Tapio S. Katko, and Heikki S. Vuorinen. Environmental history of water: global views on community water supply and sanitation (IWA Publishing, 2007)
- Teresi, Dick; et al. (2002). Lost Discoveries: The Ancient Roots of Modern Science—from the Babylonians to the Maya. New York: Simon & Schuster. str. 352. ISBN 978-0-684-83718-5.
- Ashkenazi, Eli (9. 11. 2012). „Ancient well reveals secrets of first Jezreel Valley farmers”. haaretz.com. Haaretz. Arhivirano iz originala 29. 3. 2014. g. Pristupljeno 26. 3. 2014.
- Childe, V.; Paterson, J.; Thomas, Bryce (30. 11. 1929). „Provisional Report on the Excavations at Skara Brae, and on Finds from the 1927 and 1928 Campaigns. With a Report on Bones”. Proceedings of the Society of Antiquaries of Scotland. 63: 225—280. Arhivirano iz originala 3. 10. 2020. g. Pristupljeno 6. 5. 2020.
- Mark, Joshua, J. „Skara Brae”. World History Encyclopedia. Arhivirano iz originala 28. 9. 2020. g. Pristupljeno 6. 5. 2020.
- Grant, Walter G., F.S.A.ScoT.; Childe, V. G., F.S.A.ScoT. (1938). „A STONE-AGE SETTLEMENT AT THE BRAES OF RINYO, ROUSAY, ORKNEY. (FIRST REPORT.)”. Proceedings of the Society of Antiquaries of Scotland. 72. Arhivirano iz originala 3. 10. 2020. g. Pristupljeno 6. 5. 2020.
- Childe, Vere Gordon; Clarke, D. V. (1931). Skara Brae (na jeziku: engleski). UK: H.M.S.O., previously: Kegan Paul, Trench, Trubner & Company, Limited. str. 12, 20, 28. ISBN 9780114917555. Arhivirano iz originala 19. 4. 2021. g. Pristupljeno 25. 5. 2020.
- Khouri, N; Kalbermatten, J. M.; Bartone, C. R. „Reuse of wastewater in agriculture: A guide for planners” (PDF). Arhivirano (PDF) iz originala 5. 5. 2020. g. Pristupljeno 29. 7. 2016.
- Angelakis, Andreas N.; Snyder, Shane A. (9. 9. 2015). „Wastewater Treatment and Reuse: Past, Present, and Future”. Water (na jeziku: engleski). 7 (9): 4887—4895. doi:10.3390/w7094887
.
- Tzanakakis, V. E.; Paranychianaki, N. V.; Angelakis, A. N. (1. 3. 2007). „Soil as a wastewater treatment system: historical development”. Water Science and Technology: Water Supply (na jeziku: engleski). 7 (1): 67—75. ISSN 1606-9749. doi:10.2166/ws.2007.008.
- Shuval, H. „Wastewater recycling and reuse as a water source for Mediterranean countries: Hygienic and technological aspects”. www.oieau.fr. Arhivirano iz originala 14. 6. 2015. g. Pristupljeno 29. 7. 2016.
- Ghneim, Azmi (2010). Wastewater reuse und management in the Middle East and North Africa a case study of Jordan ([Online-Ausg.]. izd.). Berlin: Univ.-Verl. der TU. ISBN 978-3798322684.
- Burke, Joseph (2017-04-24). FLUORIDATED WATER CONTROVERSY. ISBN 9781365912870. Arhivirano iz originala 19. 4. 2021. g. Pristupljeno 4. 8. 2017.
- Mitchell, Piers D. (2016-03-03). Sanitation, Latrines and Intestinal Parasites in Past Populations (na jeziku: engleski). Routledge. str. 22. ISBN 978-1-317-05953-0. Arhivirano iz originala 4. 11. 2020. g. Pristupljeno 25. 5. 2020.
- Wald, Chelsea (2016-05-26). „The secret history of ancient toilets”. Nature News (na jeziku: engleski). 533 (7604): 456—458. Bibcode:2016Natur.533..456W. PMID 27225101. S2CID 4398699. doi:10.1038/533456a. Arhivirano iz originala 3. 8. 2020. g. Pristupljeno 14. 5. 2020.
- Burney, Charles (2004-04-19). Historical Dictionary of the Hittites (na jeziku: engleski). Scarecrow Press. ISBN 978-0-8108-6564-8. Arhivirano iz originala 7. 11. 2020. g. Pristupljeno 25. 5. 2020.
- Bunson, Margaret (2014-05-14). Encyclopedia of Ancient Egypt (na jeziku: engleski). Infobase Publishing. str. 6. ISBN 978-1-4381-0997-8. Arhivirano iz originala 15. 9. 2020. g. Pristupljeno 25. 5. 2020.
- Kuhn, Oliver (2004-06-30). „Ancient Chinese Drilling”. Canadian Society of Exploration Geophysicists. 29 (6). Arhivirano iz originala 9. 4. 2020. g. Pristupljeno 31. 10. 2017.
- Chang, Mingteh (2012). Forest Hydrology: An Introduction to Water and Forests (3rd izd.). CRC Press (objavljeno 1. 11. 2012). str. 31. ISBN 978-1439879948.
- Chavalas, Mark. „Great Events from History: The Ancient World, Prehistory-476 C.E.”. Arhivirano iz originala 4. 5. 2014. g. Pristupljeno 4. 5. 2014.
- Khan, Saifullah. „1 Chapter 2 Sanitation and wastewater technologies in Harappa/Indus valley civilization (ca. 2600–1900 BC )”. Academia.edu. Academia.edu. Arhivirano iz originala 9. 4. 2020. g. Pristupljeno 9. 4. 2015.
- Yannopoulos, Stavros; Yapijakis, Christos; Kaiafa-Saropoulou, Asimina; Antoniou, George; Angelakis, Andreas N. (2017-02-14). „History of sanitation and hygiene technologies in the Hellenic world”. Journal of Water, Sanitation and Hygiene for Development. IWA Publishing. 7 (2): 163—180. ISSN 2043-9083. doi:10.2166/washdev.2017.178.
- „Ancient Inventions Showers”. inventions.org. inventions.org. Arhivirano iz originala 9. 5. 2008. g. Pristupljeno 26. 3. 2014.
- Jaffe, Eric. „Old World, High Tech”. smithsonianmag.com. Smithsonian Magazine. Arhivirano iz originala 9. 4. 2020. g. Pristupljeno 26. 3. 2014.
- „Maya plumbing: First pressurized water feature found in New World”. Arhivirano iz originala 8. 1. 2019. g. Pristupljeno 9. 3. 2018.
Spoljašnje veze
[uredi | uredi izvor]- International Watertower Archive
- Website about 1000 watertowers from Poland Arhivirano na veb-sajtu Wayback Machine (28. januar 2022)
- Mehanizacija stočarske proizvodnje − predgovor, dr Dušan Radivojević Arhivirano na veb-sajtu Wayback Machine (10. septembar 2016)