Vrapčin
Vrapčin Χειμάδιο | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Grčka |
Periferija | Zapadna Makedonija |
Okrug | Lerin |
Opština | Surovičevo |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 40° 34′ 59″ S; 21° 32′ 00″ I / 40.583° S; 21.5333° I |
Vremenska zona | UTC+2 (EET), leti UTC+3 (EEST) |
Aps. visina | 600 m |
Vrapčin (grč. Χειμάδιο, Himadio[1]) je nekadašnje naselje u Grčkoj u opštini Surovičevo, periferija Zapadna Makedonija.
Geografija
[uredi | uredi izvor]Vrapčin se nalazio pored same zapadne obale Rudničkog jezera (Vrapčinsko jezero), na nadmorskoj visini od 600 metara, 12 km severozapadno od Kajlara.[2] Naselje je spadalo u potplaninsko-jezerska sela i vezano je za isušene jezerske zalive. Iznad kuća, prema severoistoku, je bila planina pod pašom, a ispod kuća, ravan sa njivama.[3]
Istorija
[uredi | uredi izvor]Prema Etnografiji vilajeta Adrijanopolj, Monastir i Salonika, štampanoj u Carigradu 1878. godine, koja se odnosila na muško stanovništvo 1873. godine Vračini je označeno kao selo u Lerinskoj kazi sa 30 domaćinstva i 85 žitelja Slovena.[4] Predstavljao je kolibarsko naselje meštana sela Srebreno, koji su tu imali izgrađene kolibe zbog udaljenosti svojih imanja od Srebrena. Ranije je naselje bilo čitluk sa 8 turskih kuća, čiji su se stanovnici najverovatnije iselili za vreme Prvog balkanskog rata. Prema popisu iz 1920. godine u naselju je bilo 47 žitelja Slovena iz Srebrena koji su u međuvremenu otkupili imanja. Za vreme Građanskog rata selo je bilo napušteno, zbog čega je na popisu 1951. godine bez žitelja, ali je već na sledećem popisu 1961. godine imalo 23 stanovnika, da bi od 1981. njegovi žitelji bili uračunati u sastav naselja Srebreno.[2]
Stanovništvo
[uredi | uredi izvor]Godina[2] | 1928 | 1940 | 1951 | 1961 | 1971 | 1981 | 1991 |
---|---|---|---|---|---|---|---|
Stanovništvo | 56 | 15 | 0 | 23 | 8 | 0 | 0 |
Vidi još
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Μετονομασίες των Οικισμών της Ελλάδας. Βράπτσιν - Χειμάδι pandektis.ekt.gr
- ^ a b v Hristov Simovski 1998, str. 145.
- ^ Milojević 1920, str. 72.
- ^ „Makedoniя i Odrinsko. Statistika na naselenieto ot 1873 g.“ Makedonski naučen institut, Sofiя, 1995, s. 84-85.
Literatura
[uredi | uredi izvor]- Milojević Ž., Borivoje (1920). Južna Makedonija: antropogeografska ispitivanja. Beograd.
- Simovski Hristov, Todor (1998). Naselenite mesta vo Egejska Makedonija. Skopje.
Spoljašnje veze
[uredi | uredi izvor]- Δήμος Αμυνταίου (jezik: grčki)