V (ćiriličko)
Ćiriličko slovo В | ||||||
---|---|---|---|---|---|---|
![]() | ||||||
Brojevna vrednost: 2 | ||||||
Pozicija u Unikodu | ||||||
Veliko: U+0412 | ||||||
Malo: U+0432 | ||||||
Slova slovenskih jezika | ||||||
А | А́ | А̀ | А̄ | Б | В | Г |
Ґ | Ѓ | Д | Ђ | Е | Ѐ | É |
Ē | Ё | Є | Ж | З | З́ | Ѕ |
И | Ѝ | И́ | І | Ї | Й | Ј |
К | Ќ | Л | Љ | М | Н | Њ |
О | Ó | Ò | Ō | П | Р | С |
С́ | Т | Ћ | У | У́ | У̀ | Ў |
Ф | Х | Ц | Ч | Џ | Ш | Щ |
Ъ | Ы | Ь | Э | Ю | Я | |
Slova neslovenskih jezika | ||||||
Ӑ | Ӓ | Ә | Ӛ | Ӕ | Ғ | Ҕ |
Ӻ | Ӷ | Ģ | G̑ | Ԁ | Ԃ | Ꚉ |
Ԭ | Ԫ | Ꚁ | Ӗ | Ӂ | Җ | Ӝ |
Ԅ | Ӟ | Ҙ | Ž | Ẕ | Ẓ | Ԑ |
Ӡ | Ź | Ԇ | Ꚅ | Ӣ | Ҋ | Ӥ |
Қ | Ӄ | Ҡ | Ҟ | Ҝ | Ԟ | Ԛ |
Ӆ | Ԓ | Ԡ | Ԉ | Ԕ | Ӎ | Ӊ |
Ң | Ӈ | Ԩ | Ҥ | Ԣ | Ԋ | Ӧ |
Õ | Ө | Ӫ | Ҩ | Ԥ | Ҧ | Ҏ |
Ř | Ԗ | Ҫ | Ԍ | Ҭ | Ꚑ | Ԏ |
Ӯ | Ӱ | Ӳ | Ү | Ү́ | Ұ | H̑ |
Ҳ | Ӽ | Ӿ | Һ | Ꙡ | Ҵ | Ҷ |
Ӵ | Ӌ | Ҹ | Ꚇ | Ꚓ | Ҽ | Ҿ |
Ы̄ | Ӹ | Ы̆ | Ҍ | Ӭ | Э̆ | Э̄ |
Э̇ | Ю̆ | Ю̈ | Ю̄ | Є̈ | Я̆ | Я̄ |
Я̆ | Я̈ | Ԙ | Ԝ | Ӏ | ||
Istorijska slova | ||||||
Ꙉ | Ѻ | Ѹ | Ꙋ | Ѡ | Ѽ | Ѿ |
Ҁ | Ѣ | Ꙓ | Ꙗ | Ѥ | Ѧ | Ѫ |
Ѩ | Ѭ | Ѯ | Ѱ | Ѳ | ֹѴ | Ѷ |
Ꙟ | Ꚏ | Ꚗ | Ꙥ | Ꙧ | Ꙣ | Ꙑ |
Ꙭ | Ꙩ | ꙮ | ||||
Digrafi ćirilice | ||||||
Sva slova ćirilice |
В в (В в; iskošeno: В в) je ćiriličko slovo, ekvivalent latiničnom slovu V i grčkom slovu beta (Β β).
Istorija[uredi | uredi izvor]
Slovo В, kao i slovo Б, nastalo je od grčkog slova bete (Β β), koje je predstavljalo /v/.
U staroslovenskoj azbuci je imalo ime vѣdѣ, što je značilo »znam«.
U ćiriličkom brojevnom sistemu, slovo В je imalo vrednost broja 2.
Oblik[uredi | uredi izvor]
Veliko ćiriličko slovo В (lat. V) istog je oblika kao veliko latiničko slovo B (ćir. Б).
Upotreba[uredi | uredi izvor]
Najčešće predstavlja zvučni usneno-zubni frikativ /v/, ali:
U ruskom i bugarskom, na kraju reči ili pred bezvučnim suglasnikom, predstavlja bezvučno /f/, a pre samoglasnika koji vrši palatalizaciju predstavlja /vʲ/.
U standardnom ukrajinskom, slovo В na kraju reči izgovara se kao /w/.
Neki Ukrajinci ovako izgovaraju slovo V i kad stoji iza suglasnika, a neki u bilo kom položaju. U istočnoj Ukrajini, slovo В na kraju reči može predstavljati bezvučno /f/ (ovo se smatra rusizmom, jer se u standardnom ukrajinskom obezvučavanje suglasnika na kraju reči ne vrši); npr., standardni izgovor reči »сказав« („on je rekao”) je /skazaw/, ali u istočnoj Ukrajini, ta reč bi se najverovatnije izgovorila kao /skazaf/.
U beloruskom, slovo В predstavlja zvuk /v/. Pred suglasnikom i na kraju reči, prelazi u kratko у (Ў ў), koje predstavlja /w/; npr., beloruska reč za »jezik« je „mova”, ali njen pridevski oblik je „moўnы”, a genitiv množine (nastaje uklanjanjem krajnjeg ⟨а⟩) je „moў”.
U rusinskom, slovo V predstavlja glas /v/, a na kraju reči glas /w/.
U srpskom, slovo В predstavlja glasove /ʋ/ ili /v/, u zavisnosti od govornika.
U makedonskom, slovo V predstavlja /ʋ/, ali na kraju reči predstavlja /f/, npr., „bev” (»beh«) [bɛf].
U mongolskom, kalmičkom i dunganskom, slovo В se upotrebljava za /w/.
Slična i srodna slova[uredi | uredi izvor]
- Β β : Grčko slovo beta
- Б б : Б, slovo ćirilice
- B b : B, slovo latinice
- V v : V, slovo latinice
- W w : W, slovo latinice
Računarsko kodiranje karaktera[uredi | uredi izvor]
Znak | В | в | ||
---|---|---|---|---|
Naziv u Unikodu | CYRILLIC CAPITAL LETTER VE | CYRILLIC SMALL LETTER VE | ||
Vrsta kodiranja | decimalna | heksadecimalna | decimalna | heksadecimalna |
Unikod | 1042 | U+0412 | 1074 | U+0432 |
UTF-8 | 208 146 | D0 92 | 208 178 | D0 B2 |
Numerička referenca znaka | В | В | в | в |
KOI8-R and KOI8-U | 247 | F7 | 215 | D7 |
CP 855 | 236 | EC | 235 | EB |
Windows-1251 | 194 | C2 | 226 | E2 |
ISO-8859-5 | 178 | B2 | 210 | D2 |
Mac Cyrillic | 130 | 82 | 226 | E2 |
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Thomas, Paul-Louis (2012). Grammaire du bosniaque, croate, monténégrin, serbe. Paris. ISBN 978-2-7204-0490-0.