Pređi na sadržaj

Гавез

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Gavez
Symphytum officinale
Naučna klasifikacija
Carstvo:
Divizija:
Klasa:
Red:
Porodica:
Rod:
Vrsta:
S. officinale
Binomno ime
Symphytum officinale
Sinonimi
  • Symphitum officinale (orth.var.)

Gavez (lat. Symphytum officinale), koji se još naziva i veliki gavez, crni gavez, volovski jezik, kilnjak, pljušč, svatovci, svenik, crni koren, je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice gaveza oštrolista (Boraginaceae).[1]

Izgled biljke[uredi | uredi izvor]

Koren je po tipu repast.[2] spolja je crn a na preseku bele boje.

Stablo je zeljasto, uspravno i dostiže dužinu od 30 do 60 cm. U gornjem delu se grana, posvuda je veoma dlakavo i čvrsto, a iznutra šuplje.[2]

Listovi su takođe dlakavi, donji su lancetasto-jajasti i postepeno se sužavaju u lisnu dršku, a gornji su sedeći.[2]

Cvetovi su grupisani u cvasti uvojke. Čašica je dvostruko kraća od krunice koju čine prljavoružičasti ili žućkastobeli listovi koji su međusobno srasli, pa imaju zvonast izgled. Unutar krunice su kratke lancetaste papilozne ljuspice. Stubić tučka može biti različite dužine. prašnici su epipetalni. Biljka cveta od maja do jula.[2]

Plod je orašica.

To je višegodišnja zeljasta biljka sa debelim vretenastim stabljikom. Biljka cveta od aprila do septembra. To je medonosna biljka pa ga pčele rado posećuju. Razmnožava se crnim i žućkastim semenom. To je lekovita biljka. .[2][3]

Stanište[uredi | uredi izvor]

Česta je na ravničarskim terenima, a zahteva vlažna staništa poput livada.[2]

Areal[uredi | uredi izvor]

Rasprostranjen je u najvećem delu Evrope, sve do zapadnog Sibira i Male Azije. Pripada pontsko-mediteranskom flornom elementu.[4]

Značaj[uredi | uredi izvor]

Od davnina se gavez koristio kao lekovita biljka za lečenje ateroskleroze, ali i za zarašćivanje rana i opekotina, kao i za pospešivanje zarastanja preloma kostiju. Koriste se koren, mladi izdanci, stabljike i listovi. Smatra se da ukoliko se ova biljka koristi u vidu povrća, soka ili čaja, povoljno deluje i na izlečenje od astme, hipertenzije, reumatizma, osteopoeze, anemije, kao i bolesti pluća.

U narodnoj medicini, koren (list) i lišće se koriste za lečenje upaljenih rana, rana koje teško zaceljuju, preloma kostiju, bronhitisa, respiratornih problema, katare, upale pluća itd. Nije dozvoljeno nanositi na otvorene rane. Gavez je divlja jestiva biljka. Mladi listovi i izdanci bere se tokom proleća i leta. Kuvaju se, pripremaju kao spanać ili dodaju u supe.[4][5]

Značajne supstance[uredi | uredi izvor]

Listovi sadrže znatnu količinu karotina. U svežim nadzemnim delovima prisutni su glikoalkaloid konsolidin kao i cinoglisin, takođe alkaloid zbog kojih je ova biljka otrovna. U korenu se pored pomenutih alkaloida, nalaze i manje količine purinskog derivata alantoina. U biljci je otkriven i pirolizidin alkaloida simfitina i ešimidina. Prilikom ispitivanja dejstva listova i korena gaveza na eksperimentalne životinje utvrđen je hepatotoksični i kancerogeni efekat, posebno kod korena. Naime, kod pacova se razvija adenom i sarkom jetre.[4][6]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Čajkanović, Veselin (1985). Rečnik srpskih narodnih verovanja o biljkama. Beograd: Srpska književna zadruga. str. 74. 
  2. ^ a b v g d đ Petković, B. Marin, P. & Boža, P. 1995. Praktikum iz sistematike viših biljaka. Nauka. Beograd.
  3. ^ Grdiša, Martina. "Medicinal and Aromatic Plants of our region: Comfrey (Symphytum officinale L.)." Lovački vjesnik 120.6 (2011): 83-83.
  4. ^ a b v Kojić, M & Janjić, V. 1991. Otrovne biljke. Naučna knjiga. Beograd.
  5. ^ Ostojić, Z. (2008). Black comfrey (Symphytum officinale)-useful and negative sides of the weeds. Gospodarski list, 160(5), 49.
  6. ^ Grubišić, V. (2018). The most important plant species of the continental part of Croatia in the making of traditional medicinal preparations (Doctoral dissertation, Agronomski fakultet, Sveučilište u Zagrebu).

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]