Gdinja
Gdinja polj. Gdynia | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Poljska |
Vojvodstvo | Vojvodstvo pomorsko |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— 2012. | 248.726 |
— gustina | 1.840,51 st./km2 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 54° 30′ S; 18° 33′ I / 54.5° S; 18.55° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 0-205 m |
Površina | 135,14 km2 |
Poštanski broj | 81-xxx, 81-919, 81-000 |
Pozivni broj | 58 |
Registarska oznaka | GA |
Veb-sajt | |
http://www.Gdynia.pl/ |
Gdinja (polj. Gdynia, kašup. Gdiniô, nem. Gdingen) je lučki grad u Pomorskom Vojvodstvu u Poljskoj. Nalazi se na obali Gdanjskog zaliva na Baltiku. Zajedno sa gradovima Gdanjsk i Sopot čini šire gradsko područje Trojmjasto. Gdinja je drugi po veličini grad u Vojvodstvu, posle Gdanjska. Po podacima iz 2014. grad ima 247.799 stanovnika.
.
Istorija
[uredi | uredi izvor]Mesto Gdinja se prvi put pominje 1253. kao pomeransko ribarsko selo. Od početka 14. veka ovde su vladali Tevtonski vitezovi, kasnije Poljska kraljevina (Gdinja se nalazila u Pruskoj), a od 1772. Pruska. U vreme ujedinjenja Nemačke 1870, Gdingen (tadašnje ime Gdinje) je bilo ribarsko i turističko mesto sa 1200 žitelja. Po Versajskom ugovoru iz 1919. Gdinja je postala deo Poljske Republike. Poljska vlada je 1920. odlučila da ovde sagradi veliku luku. Luka je sagrađena u periodu 1921—1923, dok su proširenja građena sve do 1939. Godine 1938. Gdinja je bila deseta najveća luka Evrope.
Za vreme Drugog svetskog rata, Nemci su raselili oko 50.000 poljskih stanovnika i koristili Gdinju kao vojno-mornaričku bazu.
Demografija
[uredi | uredi izvor]1946. | 1950. | 1960. | 1970. | 1980. | 2005. | 2010. | 2012. |
---|---|---|---|---|---|---|---|
77.829 | 103.458 | 147.625 | 191.500 | 236.432 | 252.791 | 249.461 | 248.726 |
Partnerski gradovi
[uredi | uredi izvor]- Klajpeda
- Olborg
- Baranaviči
- Bruklin
- Hajkou
- Kalinjingrad
- Karlskruna
- Kotka
- Kristijansand
- Kunda
- Lijepaja
- Plimut
- Sijetl
- Baltijsk
- Kil
- Čluhov
- Rustavi
- Aalborg Municipality
Spoljašnje veze
[uredi | uredi izvor]