Glasinačka kolica
Glasinačka kolica | |
---|---|
Period | Starije željezno doba |
Kultura | Glasinačka |
Mesto otkrića | Sokolac, 1880. godine |
Trenutna lokacija | Prirodnjački muzej u Beču |
Glasinačka kolica su značajan muzejski eksponat pronađen 1880. god. na lokalitetu Glasinac – Bjelosavljevići u Sokocu. Čuvaju se u Prirodno - istorijskom muzeju u Beču, a jedna replika predata se nalazi u Zemaljskom muzeju u Sarajevu[1].
Pronalazak
[uredi | uredi izvor]Glasinačka visoravan je od 19. vijeka istraživačko područje amaterskih istraživanja pojedinaca, koja su ubrzana sa austrougarskim prisustvom u Bosni. Prilikom izgradnje puta Sarajevo – Rogatica Višegrad i prekopavanja Romanije, 1880. su pronađena čuvena kolica zajedno sa drugim predmetima koji dokazuju postojanje kulture bronzanog i željeznog doba na ovom podneblju. U periodu između 1878. i 1888. godine, prije službenog osnivanja Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu, nekoliko stotina arheoloških nalaza slučajno otkrivenih na praistorijskim lokalitetima Bosne i Hercegovine našli su se u austrijskom posredovanju u zbirkama Naruthistorisches Museum u Beču, Arheološkog muzeja u Zagrebu, Arheološkog muzeja u Splitu, kao i u zbirkama franjevačkih samostana u Bosni i Hercegovini. Među njima su glasinačka bronzana kultna kolica iz starijeg željeznog doba. Replika kultnih kolica, 2016. godine svečano je predata Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine[2].
Izgled i namjena
[uredi | uredi izvor]Kolicima ovoga tipa sa predstavama ptica vodarica atribuira se ritualna namjena, a povezuju se obično s kultom Sunca. I po motivu i po stilu ona se oslanjaju na tradiciju prethodnog-kasnog bronzanog doba kada su ptice vodarice dominantan simbol kulture polja sa žarama. Vjerovatno su kultna kolica načinjena na području glasinačke visoravni, a izvjesni detalji ukazuju na sličnost i sa kolicima u Podunavlju i Karpatskoj kotlini. Motiv ptica vodarica kroz predstave figurina ili protoma su česte od samog početka željeznog doba, te ih susrećemo i na predmetima ritualne namjene, keramičkim i bronzanim posudama, ukrasnim predmetima i dijelovima nošnje kao važan religijski simbol.[3]
Vidi još
[uredi | uredi izvor]- Crkva na Glasincu
- Crkva Svetog proroka Ilije u Sokocu
- Stećak
- Stećak u Rogatici
- Stećci u Luburić polju