Pređi na sadržaj

Gospodar prstenova

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Za druge upotrebe, pogledajte stranicu Gospodar prstenova (filmski serijal).
Gospodar prstenova
Tolkinov dizajn korica za prvo izdanje
Nastanak
Orig. naslovThe Lord of the Rings
AutorDž. R. R. Tolkin
Dizajner koricaDž. R. R. Tolkin
ZemljaUjedinjeno Kraljevstvo
JezikEngleski
Sadržaj
Žanr / vrsta delaEpska fantastika
Mesto i vreme
radnje		Srednja zemlja; 3018—3019. III doba
Izdavanje
IzdavačAllen & Unwin
Датум21. јула 1954, 11. новембра 1954. и 20. октобра 1955.
Тип медијаТврди повез, Меки повез
Превод
ПреводилацЗоран Станојевић
Класификација
ISBN ?978-86-331-0460-9
Hronologija
PrethodnikHobit

Gospodar prstenova je roman epske fantastike koji je napisao engleski akademik i filolog Džon Ronald Rejel Tolkin.[1] Priča je započeta kao nastavak Tolkinovog ranijeg dela Hobit, ali se razvila u mnogo veću priču, sa preko 150 miliona prodatih kopija.[2] Pisana je u etapama od 1937. do 1949. godine, a veći deo je napisan tokom Drugog svetskog rata.[3] Mada je zamišljena kao jednotomno delo,[4][5] prvobitno je objavljena u tri toma u 1954. i 1955. godini i u tom trotomnom obliku je i danas opštepoznata.[4][6] Od tada je preštampavana mnogo puta i prevedena na mnoge jezike,[7] što je čini jednim od najpopularnijih i najuticajnijih dela u literaturi 20. veka[8][9][10][11]

Podeljena je u šest delova:

  1. Povratak senke (The Return of the Shadow)
  2. Družina prstena (The Fellowship of the Ring)
  3. Izdaja Izengarda (The Treason of Isengard)
  4. Put u Mordor (The Journey to Mordor)
  5. Rat za prsten (The War of the Ring)
  6. Povratak kralja (The Return of the King)

Radi praktičnijeg distribuiranja, objavljena je u tri knjige:

Tolkinovo delo je bilo predmet opsežne analize njegovih tema i porekla. Iako se radi o velikom delu samom po sebi, priča je bila samo poslednja inicijativa većeg epa na kojem je Tolkin radio od 1917. godine,[12] u procesu koji je opisao kao mitopeja.[a] Uticaji na ovo ranije delo, i na priču Gospodara prstenova, uključuju filologiju, mitologiju, religiju i autorov prezir prema efektima industrijalizacije, kao i ranija dela fantastike i Tolkinova iskustva u Prvom svetskom ratu.[14] Smatra se da je Gospodar prstenova imao veliki uticaj na modernu fantastiku; uticaj Tolkinovih dela je takav da je upotreba reči „Tolkienian” i „Tolkienesque” zabeležena u Okfordskom engleskom rečniku.[15]

Po romanu Gospodar prstenova snimljena je filmska trilogija u režiji Pitera Džeksona i produkcije Nju lajn sinema.

Sinopsis

[uredi | uredi izvor]
Srednja zemlja tokom Trećeg doba

Prvi deo

[uredi | uredi izvor]
Glavni članak: Družina prstena

Gospodar prstenova počinje otprilike 60 godina nakon završetka Hobita. Prvi deo priče počinje kada Frodo Bagins, Bilbov nećak, nasleđuje magični prsten od svog ujaka. Bilbov stari prijatelj, Gandalf otkriva da je taj prsten u stvari Jedinstveni prsten predmet koji ima moć da iskvari srce onoga ko ga poseduje. Sauron, mračni gospodar, šalje Utvare prstena, prerušene u jahače u crnom u Okrug, Frodovu domovinu, u potragu za prstenom. Uz pomoć odanog baštovana, Sema Gemdžija, i dvojice bliskih prijatelja, Merija Brendibaka i Pipina Tuka, Frodo uspeva da im pobegne. Frodo i ostali odlaze predati prsten u Rivendal kojim vlada vilenjak Elrond. U putu im pomaže i Tom Bombadil, spašavajući ih od Starca Vrbe i nekoliko dana ih gosti, hrani, poji i savjetuje. U gradiću Briju, Frodovoj družini se priključuje čovjek zvan "Strajder", koji je u stvari Aragorn, sin Aratornov, nasljednik prijestola Gondora i Arnora. Aragorn, na zahtjev Gandalfa, vodi hobite do Rivendala. Međutim, Froda je teško povrijedio vođa Utvara ali se uprkos tome oporavlja pod njegom vilenjačkog gospodara Elronda.

U Rivendalu se održava Elrondov savjet kome prisustvuju predstavnici svih rasa Međuzemlja, Vilenjaci, Patuljci i Ljudi. Vođeni Elrondom, dolaze do zaključka da mogu spasiti Međuzemlje jedino ako odnesu Jedinstveni prsten u zemlju sjenki, Mordor i unište ga u Plamen planini gdje je i iskovan.

Frodo se dobrovoljno javlja za taj zadatak i „Družina prstena“ je formirana da mu pomogne: sam Frodo, Gandalf, Aragorn, Boromir Gondorski, patuljak Gimli, vilenjak Legolas i njegova tri suputnika hobita. Put ih nosi u rudnike Morije, gdje ih prati Golum, biće koje je je Bilbo sreo u goblinskim pećinama Maglenog gorja, prije mnogo godina. Golum je dugo posjedovao Prsten, prije nego ga je našao Bilbo. Gandalf objašnjava da je Golum nekada bio sličan hobitima, prije nego je dobio Prsten, koji ga je iskvario. Rob Prstenovoj volji, Gollum očajnički želi ponovo uzeti „njegovo Zlato“. U nastavku, Pipin slučajno razotkrije njihovo prisustvo, i Družina je napadnuta od strane Sauronovih slugu. Gandalf se sukobljava sa giganskim drevnim demonom, Balrogom i pada u duboki ponor, vjerovatno u svoju smrt. Bježeći iz Morije, Družina, predvođena Aragornom, odlazi u vilenjačke prostore Lotlorijena. Tu gospodarica Galadrijela pokazuje Frodu vizije prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Frodo ugleda i Sauronovo oko, metafizički izraz Saurona. Na kraju prvog dijela, nakon što družina pređe Veliku rijeku Anduin, Frodo odlučuje da sam ode u Mordor, prvenstveno zbog opasnog uticaja prstena na Boromira koga su ubili Uruk Hai. Međutim, njegov odani Sam insistira da pođe s njim.

Drugi deo

[uredi | uredi izvor]
Glavni članak: Dve kule

U drugom dijelu, Dvije kule, priča se nastavlja paralelno u dvije knjige, i u prvoj nam govori o preostalim članovima Družine koji pomažu zemlji Rohan u ratu protiv izdajice Sarumana, nekadašnjeg vođe Reda čarobnjaka, koji želi Prsten za sebe. Na početku prve knjige, Družina je raštrkana, Merija i Pipina su zarobili Sarumanovi uruk-hai, Boromir je smrtno ranjen braneći ih, a Aragorn, Gimli i Legolas polaze u potjeru za njima. Njih troje sreću Gandalfa koji se vratio u Međuzemlje kao Gandalf Bijeli. Oni saznaju da je porazio Balroga i iako je tada i on sam stradao, poslan je nazad i preporođen. Na kraju prve knjige, Gandalf, Aragorn, Legolas i Gimli pomažu pobijediti Sarumanove armije u Helmovom ponoru, dok je Saruman stjeran u ćošak od strane Enta, zajedno sa Merijem i Pipinom, koji pobjegnu iz zarobljeništva, i tada se dvije grupe sreću.

Druga knjiga drugog dijela govori o Frodu i Semu i njihovom putu do Plamen planine. Uspijevaju zarobiti i „ukrotiti“ Goluma, koji ih tajno odvede u Mordor, pored ukletog Minas Morgula. Na kraju drugog dijela, Golum izda Froda velikom pauku, Šelobi, i iako Frodo preživi, zarobe ga Orci. U međuvremenu, Sauron šalje sve svoje snage u napad na Međuzemlje, zajedno sa Kraljem-vješcem, Vođom Utvara i njegovom vojskom Minas Morgula u bitku protiv Gondora, u Ratu za Prsten.

Treći deo

[uredi | uredi izvor]
Glavni članak: Povratak kralja

U trećem dijelu, Povratak kralja, nastavljaju se avanture Gandalfa, Aragorna, Gimlija, Legolasa paralelno sa Frodovim i Samovim. Kao što je rečeno u prvoj knjizi, Družina pomaže u posljednjoj bici protiv Sauronovih snaga, uključujući i opsadu Minas Tirita u Gondoru i posljednjoj bici za život i smrt pred Crnim Dverima Mordora, gdje se savez Gondora i Rohana očajnički bori protiv Sauronove armije, da bi im odvratili pažnju od Prstena, te tako davajući vremena Frodu da ga uništi.

U drugoj knjizi, Sam spašava Froda iz zarobljeništva. Nakon mnogo patnje, stižu do Plamen planine, dok ih Golum prati. Međutim, iskušenje Prstena se pokaže preveliko za Froda i on ga zadržava za sebe, ne želeći ga uništiti. Međutim, Golum ga napada i uspijeva mu odgristi prst sa Prstenom. Sluđen uspjehom, Golum se posklizne i zajedno s Prstenom pada u vrelu lavu, gdje Prsten konačno biva uništen.

Na kraju, Sauron je pobijeđen, i Aragorn biva krunisan kao kralj. Ipak, to nije sve. Saruman uspijeva pobjeći i iskvariti Okrug prije nego umre. Frodo ostaje ranjen u duši i tijelu i zajedno s Bilbom odlazi na zapad, preko Mora u Valinor, gdje uspijeva naći mir.

U skladu sa Tolkinovom vremenskom linijom, događaji u priči se dešavaju između Bilbovog rođendana, 22. septembra 3001. Trećeg doba, i Samovog povratka u Okrug, 6. oktobra 3021. Trećeg doba. Većina događaja se dešava u 3018 i 3019, zajedno sa polaskom Froda iz Vrećastog Vijenca u Okrugu, 23. septembra 3018 Trećeg Doba, i uništenja Prstena šest mjeseci kasnije, 25. marta 3019 Trećeg doba.

Glavni likovi

[uredi | uredi izvor]

Napomene

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Tolkien created the word to define a different view of myth from C. S. Lewis's "lies breathed through silver". Mythopoeia was also the title of one of his poems, first published in Tree and Leaf in 1988.[13]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Jane Chance (1980) [1979]. The Lord of the Rings: Tolkien's Epic. Tolkien' Art: A Mythology for England. Macmillan. str. 97—127. ISBN 0333290348. 
  2. ^ Wagner, Vit (16. 4. 2007). „Tolkien proves he's still the king”. Toronto Star. Arhivirano iz originala 9. 3. 2011. g. Pristupljeno 8. 3. 2011. 
  3. ^ „World War I and World War II”. Arhivirano iz originala 13. 06. 2006. g. Pristupljeno 16. 6. 2006. 
  4. ^ a b Reynolds, Pat. „The Lord of the Rings: The Tale of a Text” (PDF). The Tolkien Society. Arhivirano iz originala (PDF) 3. 3. 2016. g. Pristupljeno 24. 10. 2015. 
  5. ^ Carpenter, Humphrey, ur. (1981), The Letters of J. R. R. Tolkien, Boston: Houghton Mifflin, #126., ISBN 0-395-31555-7 
  6. ^ „The Life and Works for JRR Tolkien”. BBC. 7. 2. 2002. Arhivirano iz originala 1. 11. 2010. g. Pristupljeno 4. 12. 2010. 
  7. ^ Strelzyk, Yvan. „Translations”. Elrond's Library : Translations of Tolkien all over the world. Yvan Strelzyk. Arhivirano iz originala 01. 12. 2017. g. Pristupljeno 23. 1. 2020. 
  8. ^ http://www.wallflowerpress.co.uk/publications/film/lord_of-the_rings.html Arhivirano na sajtu Wayback Machine (2. mart 2008) LORD OF THE RINGS: Popular Culture in Global Context]; urednik Ernest Mathijs;
  9. ^ „uvodno poglavlje” (PDF). Wallflowerpress.co.uk. Arhivirano iz originala (PDF) 15. 10. 2007. g. Pristupljeno 3. 4. 2011. 
  10. ^ The Lord of the Rings: The Tale of a Text Arhivirano na sajtu Wayback Machine (18. februar 2009) na sajtu The Tolkien Society
  11. ^ „National Geographic: Beyond the Movie (Lord of the Rings)”. Ngeo.com. 17. 10. 2002. Arhivirano iz originala 12. 5. 2008. g. Pristupljeno 3. 4. 2011. 
  12. ^ Doughan, David. „J. R. R. Tolkien: A Biographical Sketch”. TolkienSociety.org. Arhivirano iz originala 3. 3. 2006. g. Pristupljeno 16. 6. 2006. 
  13. ^ Hammond, Wayne G.; Scull, Christina (2006), The J.R.R. Tolkien Companion and Guide: II. Reader's Guide, pp. 620–622
  14. ^ „World War I and World War II”. National Geographic. Arhivirano iz originala 13. 6. 2006. g. Pristupljeno 16. 6. 2006. 
  15. ^ Gilliver, Peter (2006). The Ring of Words: Tolkien and the Oxford English Dictionary. Oxford University Press. ISBN 0-19-861069-6. 

Literatura

[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze

[uredi | uredi izvor]
Preuzeto iz „https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=Господар_прстенова&oldid=28513409”