Pređi na sadržaj

Gruzinsko pismo

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Gruzinski
damts'erloba pismo u mhedruliju
Tipalfabet
JeziciGruzinski (originalno) i drugi kartvelski jezici
Vremenski period
430.[1] – sadašnjost
Porodica
po uzoru na grčki
  • gruzinski
Pravacsleva nadesno
ISO 15924Geor, 240
Unikod naziv
Georgian

Gruzinsko pismo (nepravilno gruzijsko pismo; gruz. ქართული დამწერლობა) se sastoji od 33 simbola. Gruzinski alfabet se koristi u gruzinskom jeziku. Gruzinski alfabet nema velikih i malih slova. Pojedina slova iz gruzinskog alfabeta imaju i brojnu vrednost.

Postoje tri pisma, koje se koriste za pisanje gruzinskog jezika: asomtavruli, nushuri i mhedruli. Njihova slova su ekvivalentna, dele iste nazive i abecedni red, a sva tri su jednodomna (nema razlike između velikih i malih slova). Iako se koriste sva tri oblika, medruli se uzima kao standard za gruzinski jezik i njemu povezane kartvelske jezike.

Izvorno je bilo 38 slova.[2] Gruzinski jezik trenutno ima 33 slova abecede, a pet slova se više ne koriste. Abeceda mingrelskog jezika koristi 36 slova: 33 gruzijska, jedno slovo zastarelo za taj jezik, i dva dodatna slova specifična za mingrelski jezik. Ista slova, plus jedno slovo posuđeno iz grčkog, koristi se u abecedi od 35 slova čanskoga jezika. Četvrti kartvelski jezik, svanski jezik, obično se ne izražava slovima, ali koriste se slova abecede mingrelskog jezika, s dodatnim zastarelim gruzijskim slovom, a ponekad dopunjen dijakritičkim znakovima za svoje brojne samoglasnike.[3]

Gruzinska pisma održavaju nacionalni status kulturnog nasleđa u Gruziji i trenutno je nominirano za uključivanje u popis Uneskove nematerijalne kulturne baštine.[4][5]

Simbol u gruzijskom jeziku Izgovor
An
Ban
Gan
Don
En
Vin
Zen
Tan
In
Kan
Las
Man
Nar
On
Par
Žar
Rae
San
Tar
Un
P'ar
Kar
Gan
K(j)ar
Šin
Čin
C'an
Jil
Cil
Čar
Ksan
J'an
Hae

Asomtavruli

[uredi | uredi izvor]
Asomtavruli slova
ႭჃ,
 

Nushuri

[uredi | uredi izvor]
Nushurska slova
ⴍⴣ, ⴓ

Mhedruli

[uredi | uredi izvor]
Mhedrulska slova

Čitanje

[uredi | uredi izvor]
Slovo Ime Brojno
značenje
IPA ISO 9984 Romanizacija Ćirilično
preslovljavanje
mhedruli (მხედრული) nushuri (ⴌⴓⴑⴞⴓⴐⴈ) asomtavruli (ႠႱႭႫႧႠႥႰႳႪႨ)
ანი 1 ɑ A a A a A a
ბანი 2 b B b B b B b
განი 3 g G g G g G g
დონი 4 d D d D d D d
ენი 5 ɛ E e E e Э э, E e
ვინი 6 v V v V v V v
ზენი 7 z Z z Z z Z z
ჰე 8 ɛj[6]
თანი[7] 9 T' t' T t Ҭ ҭ
ინი 10 ɪ I i I i I i
კანი 20 k' K k K' k' K k
ლასი 30 l L l L l L l
მანი 40 m M m M m M m
ნარი 50 n N n N n N n
ჲე 60 j[8] Й й
ონი 70 ɔ O o O o O o
პარი 80 p' P p P' p' P p
ჟანი 90 ʒ Ž ž Zh zh Ž ž
რაე 100 r R r R r R r
სანი 200 s S s S s S s
ტარი 300 t' T t T' t' T t
ვიე 400 wi[9]
უნი u U u U u U u
ფარი 500 P' p'[10] P p Ҧ ҧ
ქანი 600 K' k'[11] K k Қ қ
ღანი 700 ʁ Ḡ ḡ[12] Gh gh Ҕ ҕ (G' g')
ყარი 800 q' Q q[13] Q' q' Ҟ ҟ
შინი 900 ʃ Š š Sh sh Š š
ჩინი 1000 Č' č' Ch ch Č č
ცანი 2000 ts C' c' Ts ts C c
ძილი 3000 dz J j Dz dz Ӡ ӡ
წილი 4000 tsʼ C c Ts' ts' Ҵ ҵ
ჭარი 5000 tʃʼ Č č Ch' ch' Ҷ ҷ
ხანი 6000 χ X x Kh kh H h
ჴარ 7000 q[14]
ჯანი 8000 J̌ ǰ J j Dž dž
ჰაე 9000 h H h[15] H h Ҳ ҳ
ჰოე 10000 hɔɛ[16]
-[17] ?
-[18] ?
-[19] ?
-[20] ?
-[20] ?

Neki nazivi ispisani gruzinskim alfabetom

[uredi | uredi izvor]
Mhedruli pismo.
  საქართველო  

Reč «Gruzija» ispisana gruzijskim alfabetom, a čita se «Sakartvelo»

  სერბეთი  

Reč «Srbija» ispisana gruzijskim alfabetom, a čita se «Serbeti»

  ევროპა  

Reč «Evropa» ispisana gruzijskim alfabetom, a čita se «Evropa»

  ვიკიპედია  

Reč «Vikipedija» ispisana gruzijskim alfabetom, a čita se «Vikipedia»

  ადამიანი  

Reč «čovek» ispisana gruzijskim alfabetom, a čita se «Adamiani»

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Oldest found Georgian inscription so far. Exact date of introduction is unclear.
  2. ^ Machavariani, E. Georgian manuscripts Tbilisi, 2011.
  3. ^ Standard Languages and Multilingualism in European History, Matthias Hüning, Ulrike Vogl, Olivier Moliner, John Benjamins Publishing, 2012, p.299
  4. ^ „Georgian alphabet granted cultural heritage status”. Agenda.ge. 10. 3. 2015. Arhivirano iz originala 1. 12. 2016. g. Pristupljeno 30. 11. 2016. 
  5. ^ „Living culture of three writing systems of the Georgian alphabet”. Representative List of the Intangible Cultural Heritage of Humanity. UNESCO. Arhivirano iz originala 3. 12. 2016. g. Pristupljeno 30. 11. 2016. 
  6. ^ Starinsko slovo. Danas se više ne primjenjuje. Mhedruli je rabio samo ჱ.
  7. ^ T s pridihom, kao u "thir".
  8. ^ Starinsko slovo. Danas se više ne primjenjuje. Mhedruli je rabio samo ჲ.
  9. ^ Starinsko slovo. Ne primjenjuje se više. Mhedruli je rabio samo ჳ .
  10. ^ P s pridihom, kao u "phati".
  11. ^ K s pridihom, kao u "kha".
  12. ^ Zvonko g.
  13. ^ Suglasnik k, za odsutnosti udiha.
  14. ^ Starinsko slovo. Q̕ar , danas se više ne primjenjuje. Mhedruli je rabio samo ჴ .
  15. ^ Gluho g.
  16. ^ Starinsko slovo. Izgovara se kao [oː] , danas se više ne primjenjuje. Mhedruli je rabio samo ჵ .
  17. ^ Dodatno slovo. Ne primjenjuje se više, izgovaralo se kao "f".
  18. ^ Dodatno slovo. Izgovara se kao ⁠ə⁠ . Postojao u hucuriju, danas ga koriste još mingrelski i švanski jezik.
  19. ^ Dodatno slovo. Danas se više ne primjenjuje, zadržao se u mingerlskom i svanskom jeziku. Predstavljao je grlena stanka ​[⁠ʔ⁠]​ .
  20. ^ a b Dodatno slovo. Danas se više ne primjenjuje.

Literatura

[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze

[uredi | uredi izvor]