Grčka dobrovoljačka garda

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Grčka dobrovoljačka garda
Ελληνική Εθελοντική Φρουρά
Grb garde
Postojanje19931995.
Mesto formiranja:
Vlasenica
Formacijadobrovoljačka garda
Jačinaoko 100 vojnika
DeoDrinski korpus Vojske Republike Srpske
Angažovanje

Grčka dobrovoljačka garda (grč. Ελληνική Εθελοντική Φρουρά) predstavljala je najveću i najbolje organizovanu vojnu jedinicu koju su činili dobrovoljci iz Grčke, a koji su se tokom rata u Bosni i Hercegovini borili na srpskoj strani. Sedište garde nalazilo se u Vlasenici, na istoku Republike Srpske, a sama garda je delovala u okvirima Drinskog korpusa Vojske Republike Srpske.

Grčka dobrovoljačka garda je uživala veliku podršku vojnog rukovodstva Republike Srpske, a posebno generala Ratka Mladića na čiju navodnu inicijativu je, nakon oslobađanja Srebrenice u kojoj su učestvovali i pripadnici ove garde, u tom gradu izvešena i grčka zastava na ruševinama pravoslavne crkve.[1]

Prvi odred grčkih dobrovoljaca koji je činilo oko tridesetak vojnika stigao je u istočnu Bosnu tokom 1993. godine, da bi do marta 1995. broj dobrovoljaca osetno porastao. Većinu dobrovoljaca činili su pripadnici radikalnih ultradesnih organizacija, posebno članovi Zlatne zore (grč. Λαϊκός Σύνδεσμος – Χρυσή Αυγή).[2]

Iako su bošnjačke vlasti u nekoliko navrata direktno optuživale pripadnike Grčkog dobrovoljačkog odreda za zločine počinjene u Srebrenici tokom 1995. godine, a pojedini pripadnici odreda su čak i bili na informativnom razgovoru u Ministarstvu unutrašnjih poslova Grčke, nikada nije dokazano delovanje pripadnika ove garde u masovnim zločinima nad Bošnjacima na tom području.[3] U septembru 1995. četiri pripadniga Garde su zbog iskazanog herojstva u borbama nagrađeni ordenom Belog orla.[4]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ OMRI Daily Digest II, No. 136, 14 July 1995
  2. ^ Anna Stai & Kostas Koutelos (Antinazi Initiative in Athens) "The twilight world of Golden Dawn," Searchlight Magazine (16 Δεκεμβρίου 2003). MHRMI (Macedonian Human Rights Movement International).
  3. ^ The BALKAN Human Rights Web Pages Архивирано на сајту Wayback Machine (16. јануар 2015)
  4. ^ Koknar, Ali M. (14. jul 2003). „The Kontraktniki : Russian mercenaries at war in the Balkans”. Bosnian Institute. Arhivirano iz originala 04. 03. 2016. g. Pristupljeno 05. 07. 2017.